Šetajući Terazijama, probijajući se kroz gomilu vračara ili uzalud tražeći besplatan parking čak i na Novom Beogradu, urbanisti crtaju mapu Trećeg Beograda. Kada se uporede planovi koji se donose i saobraćajna infrastruktura koja ih prati, jasno je – na mestu nekadašnjih prostranih žitnih polja rađa se novi Beograd u opštinama Surčin i Zemun i pored Expo prostora predstavlja najveće širenje grada u poslednje četiri decenije.
Prvo veliko stambeno naselje planirano na rubu ove velike zone već ima svoje ime – Singidunum. Zemun Polje dobija nešto što bismo mogli nazvati u odnosu na okolinu – soliteri, a naselje romantičnog naziva Plavi horizonti će se širiti prema jugu. Parcele uz magistralni put prema Šidu, kao i na području Batajničkog i Novosadskog puta, namenjene su za industrijsko-privredne zone.
U novim naseljima biće dovoljno prostora ne samo za prateće privredne objekte, škole, vrtiće i ambulante, već i za zelenilo, sport, rekreaciju i radna mesta. To je novi koncept života i decentralizacije koji stambena naselja približava industriji, ali ta industrija više nema staru, grubu formu, već blokove ispresijecane modernim putevima, zelenim površinama i komercijalnim zonama.
‘, backScript: ‘https://cdn2.midas-network.com/Scripts/midasWidget-25-1099-12137.js’ } googletag.cmd.push(function(){function e
Novi putevi i železnice koje povezuju prostor pogodan za grinfild investicije zapravo ocrtavaju konture ovog novog Beograda. Sve je to tek u povojima, ali ako se gradnja nastavi ovim tempom, za deset godina shvatićemo da je i Beograd „pobegao” u Novi Sad.
Obilaznica oko Beograda, koja je u ovom delu de facto autoput za Novi Sad, zatim autoput Beograd – Šid i železnička pruga Beograd – Novi Sad, zajedno sa paralelnim Novosadskim putem, izgledaju kao granice budućeg meganaselja, koje bi vrlo brzo moglo da postane dom za desetine hiljada Beograđana.
Pomenute tri saobraćajnice su dovoljno atraktivna veza sa Beogradom, ali pružaju i prednost koju nema nijedan drugi deo grada – veoma udobnu i brzu vezu autoputevima sa Nišom, Požegom, Novim Sadom, zatim sa Eksp-om, Obrenovcem, Surčinom, Starom Pazovom i Pećincima, odnosno okolnim opštinama koje počinju da formiraju megalopolis uglavnom sa Beogradom, za sada.
Poseban zamah ovom kraju daće nova železnička pruga do Obrenovca, koja se uveliko gradi, koja će predstavljati najvažniji krak BG voza i direktnu vezu sa aerodromom.
‘, backScript: ‘https://cdn2.midas-network.com/Scripts/midasWidget-25-1099-11898.js’ } googletag.cmd.push(function(){function e
Postoji čitav niz već usvojenih planova za razvoj ovog Trećeg Beograda, a tik uz njega biće podržano nekoliko velikih satelitskih naselja gde se gradnja širi: Batajnica, Ugrinovci, Dobanovci.
Singidunum
Celo naselje se nalazi na teritoriji opštine Surčin, sa desne strane magistralnog puta Beograd-Šid i sa desne strane beogradske obilaznice kada nastavite u pravcu Novog Sada.
Gradiće se u geometrijski pravilnim blokovima duž obilaznice oko Beograda, nedaleko od petlje Dobanovci. Zgrade su već “vizualizovane” u 3D prikazima, a naselje je dobilo naziv Singidunum.
Predviđena je i istoimena železnička stanica na pruzi Beograd – Expo – Obrenovac. Glavni putevi u naselju su već asfaltirani, a izgrađeno je i nekoliko kružnih tokova.
U planu je izgradnja 2.800 stanova za oko 8.000 stanovnika, kao i pratećih poslovno-privrednih objekata koji će ponuditi oko 9.000 radnih mjesta (“Live&Work” koncept).
Kompanija Singidunum Buildings inicira donošenje urbanističkih planova, a na ovom projektu radi od 2010. godine.
Da smo korak bliže realizaciji svjedoči i nedavno usvojeni Plan detaljne regulacije za sektore 2, 3, 4 i 6. Planovi za sektore 1 i 5, kao i PDR za 35 kilovoltne dalekovode, ranije su usvojeni.
Zemun Polje se penje
Nedaleko od železničke stanice Zemun Polje, praktično na samom početku Altine, planirano je veće stambeno naselje u kome će se graditi zgrade do osam spratova.
Vlada Srbije nedavno je usvojila Prostorni plan područja posebne namene za ovo naselje.
Stambena izgradnja planirana je na 31,4% teritorije obuhvaćene planom, mešoviti gradski centri biće na oko 6%, dok će 16,6% biti zelene zone.
Većina stanova će biti veličine 65 do 80 kvadrata, što je posebno važno za novoosnovane porodice. Procjenjuje se da će biti izgrađeno 2.090 stanova u kojima će živjeti oko 6.000 ljudi. Gradiće se i višespratnice koje će imati od 5 do 8 spratova, ravni krov i koje će biti kaskadne.
Saobraćajna povezanost ovog budućeg naselja je veoma dobra – tu je račvanje pruge za Expo i Staru Pazovu (dalje do Šida i Subotice).
Prilikom izgradnje brze pruge do Subotice na toj lokaciji izgrađen je novi nadvožnjak sa ukupno četiri trake, koji povezuje Novosadski put sa Plavim horizontima.
Plavi horizonti
Malo, ali poslednjih godina lepo uređeno naselje uz železničku prugu, koje ima čak dve železničke stanice i dobar pristup novosadskom putu, uskoro bi moglo da nastavi sa razvojem u nerazvijenom kraju.
Planirano je donošenje novog Plana detaljne regulacije koji bi omogućio izgradnju 1.560 stanova za oko 4.200 stanovnika pod nazivom Gradinika.
U slučaju stambenih objekata, visina grebena će biti do 15,5 ili 16 metara, u zavisnosti od stambene zone (kojih ima dve). Minimalni procenat slobodnih i zelenih površina na parceli biće 40% za jednu zonu i 50% za drugu zonu. Minimalni procenat zelenih površina u direktnom kontaktu sa zemljom (bez podzemnih objekata i/ili delova podzemnih objekata) je 30% ili 15%, u zavisnosti od zone.
Visina od 16 metara odnosit će se i na komercijalne objekte, ali će postotak zelenih površina biti najmanje 20% (5 posto u direktnom kontaktu sa zemljom).
Ono što je značajno za ovo naselje jeste da su predviđeni sportski objekti sa otvorenim terenima za fudbal, košarku, odbojku, rukomet, tenis, zatim trim staze, tereni za fitnes, dječija igrališta…
Plan kompleksa Plejo, u susjednom području, usvojen je ranije, ali je i on dio ovog plana. Na ovom zemljištu, koje takođe graniči sa Plavim horizontima, trebalo bi da postoji prostor za izgradnju P+1+P stambenih objekata sa čak 60% zelenih površina, kao i P+1 poslovnih objekata sa 50% zelenih površina. U oba slučaja visina objekata bi bila do 12 i po metara.
(telegrafsko poslovanje)
Telegraf Biznis zadržava sva prava na sadržaj. Za preuzimanje sadržaja pogledajte upute na stranici Uslovi korišćenja.






<% shareCounter %>
Podijelite to