Pismo direktora za proširenje Evropske komisije Gerta Jana Koopmana, u kojem se upozorava na moguće posljedice spornih izmjena Pravilnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, otvorilo je pitanje odnosa domaćih institucija prema preporukama Evropske unije i reformi pravosuđa u Bosni i Hercegovini. Izmjenama Pravilnika VSTV-a, o čemu je Detektor ranije pisao, ograničava se nezavisnost vanjskih eksperata zaduženih za provjeru imovine i interesa sudija i tužilaca.
Koopmanovo pismo, osim na predsjednika VSTV-a Sanina Bogunića, bilo je adresirano i na predsjedavajuću Krišto i ministra Bunozu. I pored brojnih upozorenja koja dolaze iz Evropske komisije, nijedna od ovih institucija nije se javno oglasila o sadržaju pisma niti o eventualnim koracima koje namjeravaju poduzeti.
Na službenu adresu Vijeća ministara BiH uputili smo mail s pitanjem da li će ova institucija poduzeti bilo kakve korake povodom zabrinutosti Evropske komisije, te da li smatraju da je zadržavanje spornih izmjena Pravilnika VSTV-a, uprkos protivljenju Evropske komisije, dovelo u pitanje povjerenje evropskih partnera u reformske procese u pravosuđu Bosne i Hercegovine.
Odgovori nisu dostavljeni. Bez odgovora su ostala i pitanja upućena ministru pravde Davoru Bunozi.
Mandat obilježen šutnjom
Dejan Lučka. Foto: Detektor
Amil Dučić, glavni urednik portala Fokus, smatra da je šutnja Krišto i Bunoze simptomatična za cijeli njihov mandat, odnosno mandat ovog saziva Vijeća ministara BiH.
“Glasni su i ‘transparentni’ oko stvari koje im odgovaraju, tihi i zatvoreni odnosno nepristupačni kada je riječ o ‘neugodnim pitanjima’ koja im se postavljaju”, naglašava Dučić.
Izostanak reakcija posebno dobija na težini imajući u vidu da je Evropska komisija, prema navodima organizacija civilnog društva, upozorila kako izmjene Pravilnika suštinski mijenjaju okvir na kojem počiva vanjsko praćenje provjere imovine sudija i tužilaca te da otvaraju ozbiljan rizik za efikasnost, kredibilitet i nezavisnost tog procesa.
Iz Inicijative za monitoring evropskih integracija posebno su ukazali na činjenicu da je Koopmanovo pismo upućeno i najvišim izvršnim i resornim institucijama u državi, navodeći da bi izostanak njihove jasne i javne reakcije bio politički i institucionalno neodgovoran.
Pismo koje je Evopska komisija uputila institucijama nije njihova privatna prepiska, ističe direktor Centra za ljudska prava Dejan Lučka te navodi da ne vidi razlog ni da ona bude neka vrsta tajne korespondencije ili da nosi oznaku tajnosti.
“Baš suprotno, to je službena korespondencija od najvišeg državnog i javnog interesa i građani treba da znaju o čemu se tu tačno radi”, kaže Lučka.
Prema njegovim riječima, političari u BiH koji se nalaze u vlasti imaju jasnu obavezu na jačanju integriteta pravosuđa, u domenu svog rada, te u skladu s tim, sve institucije u državi treba da harmonizuju svoje postupanje sa standardima Evropske unije. On smatra da bi vlast trebala proaktivno da obavještava javnost o ovakvim pitanjima davanjem svih potrebnih informacija.
“Meni se ovdje čini da je ćutanje od strane drugih institucija ustvari ujedno i puštanje da VSTS sam nosi teret kritika. Razumijem da se određene stvari obavljaju uz neku vrstu diskrecije, dok se ne obave potrebne pripreme i dogovori, ali u ovom slučaju bih rekao da ćutanje nije nikakav diplomatski manir, već primjer nemješanja i uskraćivanja informacija javnosti. Vjerujem i da će politički manevar izvršne vlasti biti da se sakrije iza priče o ‘nezavisnosti pravosuđa’, ali ukoliko već neće da upućuju direktne kritike prema VSTS-u ili EU, ne vidim razlog zašto se transparentno ne prikaže šta je tačno poslala EK i koji su koraci urađeni u tom pogledu, ukoliko jesu”, zaključuje Lučka.
Dučić dodaje da će ovo Vijeće ministara svakako ostati upamćeno po lošem radu, o čemu govore činjenice.
“Prema nedavno objavljenim informacijama, BiH nije do kraja provela nijednu od ključnih 113 reformi na koje se obavezala Reformskom agendom. Tu, naravno, ubrajamo i nove zakone o Sudu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, koji trebaju ojačati neovisnost pravosuđa. Kako vrijeme prolazi i kako se rokovi konstantno krše, zaista treba postaviti jesu li ove opstrukcije vlasti BiH toliko očite i bjelodane, odnosno jesu li motivisane time da njima uopšte ne odgovara nezavisno i profesionalno pravosuđe. Pa makar ispaštao i evropski put BiH”, zaključuje Dučić.
Luigi Soreca, šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, na završnoj konferenciji projekta EU4Justice, podsjetio je da je EU tokom posljednje dvije decenije uložila više od 60 miliona eura u jačanje nezavisnosti, integriteta, efikasnosti i digitalizacije pravosuđa, pomažući usklađivanje pravosudnog sistema sa evropskim standarima. Kazao je da, ukoliko se usvoji Zakon o VSTV-u, BiH bi moglo biti dostupno 14,5 miliona eura, a ukoliko se usvoji Zakon o sudovima, moglo bi se osigurati dodatnih 7,2 miliona eura, a i BiH bi napravila veliki korak prema EU integracijama.
Novinar Nezavisnih novina Dejan Šajinović za Detektor kaže da je potpuno nenormalna situacija u kojoj evropske diplomate više žele uspjeh evropskog puta od samih ljudi u ovoj zemlji. Prema njegovim riječima, u BiH se vodi jedna perfidna ali vješta igra, koja se sastoji u tome da evropski put BiH propadne, ali na način da se svaka politička opcija u BiH može pokazati da oni nisu krivci.
“I zato se igra ta igra u kojoj niko ne zada ključni udarac evropskom putu, ali ga svi dovoljno izmrcvare da od njega nema ništa. Pritom nijedan pojedinačni udarac nije toliko snažan da bi se krivica mogla svaliti samo na jednu stranu”, smatra Šajinović.
U svojim perfidnim igrama, dodaje, političke strukture igraju i na narodne emocije, pa se ljudi plaše da će državi biti oteta imovina ili nekom narodu uskraćeno neko od prava.
“Tako da, iako postoji nominalna podrška evropskom putu kod građana, ljudi se plaše da ne ‘iskoče’ odnosno ne budu viđeni kao ‘izdajnici’. Evropski put bio bi težak, neizvjestan i izazovan sve i da postoji najveća politička volja i svijest da se reforme provedu, jer su one teške i složene. I tu je ustvari najveća tragedija, jer u ovakvoj situaciji igranje tih perfidnih igara o kojima govorim jeste relativno lako, jer kad pravite nešto teško i složeno, vrlo ga je lako srušiti”, zaključuje Šajinović.
Kritike, šum u komunikaciji ili razmjena argumenata
Luigi Soreca, šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, i Sanin Bogunić, predsjednik VSTV-a. Foto: VSTV
Soreca je spomenuo i da VSTV ima ključnu ulogu u osiguravanju da se reforme provode dosljedno i da rezultiraju konkretnim poboljšanjem za građane. Dotakao se i sistema prijave imovine, ističući da se i dalje suočavamo s pravnim, institucionalnim i finansijskim izazovima, posebno kada je riječ o efikasnoj provjeri podataka i vjerodostojnom, nezavisnom vanjskom nadzoru.
I pored svih spomenutih upozorenja iz EU, Sanin Bogunić je na istoj konferenciji kazao da je možda došlo do određenog šuma u komunikaciji, da vidi da su određeni mediji pisali o ovome kao o nekom sukobu između Delegacije EU i pravosuđa, ali da ga on takvim ne vidi, te da se nada rješavanju problema na obostrano zadovoljstvo.
“Mi nemamo sukoba, imamo samo razmjenu argumenata. Da li nekome smeta što mi želimo putem javnog konkursa, na otvoren način, raspisati konkurs za ta lica s obzirom da Vijeće, po zakonu, jedino angažuje takve eksperte”, kazao je, između ostalog, Bogunić.
Detektor je ranije objavio odgovor Evropske komisije iz aprila ove godine upućen predsjedniku VSTV-a, a iz kojeg se vidi da je Bruxelles bio spreman na kompromis i usaglašavanje spornih odredbi, uz insistiranje da se očuva nezavisnost mehanizma vanjskog praćenja.
Ovaj projekat finansira Vlada Kraljevine Nizozemske putem MATRA programa. Sadržaj je odgovornost organizacije Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i ne odražava nužno stavove Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske.
Datum i vrijeme objave: 21.06.2026 – 08:00 sati
