Svatko tko oboli zbog opterećenja i uvjeta na radnom mjestu ima pravo pokrenuti postupak za priznavanje profesionalne bolesti. Da bi se neko oboljenje službeno priznalo u Njemačkoj, moraju biti ispunjeni točno određeni kriteriji, a primarni je da se bolest nalazi na takozvanom službenom popisu profesionalnih bolesti (BK-Liste), piše Fenix.
Ključne činjenice:
Parkinson ulazi na službenu listu: Savezna vlada odlučila je da se Parkinsonova bolest uzrokovana radom s pesticidima prizna kao profesionalno oboljenje, što je ključno za poljoprivrednike, vrtlare i šumare.
Pravo na doživotnu rentu: Ako se dokaže da je posao uzrokovao bolest i da je radna sposobnost smanjena za najmanje 20 posto, osiguranje isplaćuje profesionalnu mirovinu.
Stroga i rigorozna kontrola: Postupak dokazivanja kroz liječnička vještačenja i upitnike traje mjesecima, a u praksi se službeno odobri manje od trećine podnesenih prijava.
Kako točno izgleda službena procedura i provjera na terenu?
Postupak službeno započinje onog trenutka kada liječnik, poslodavac, zdravstveno osiguranje ili sama oboljela osoba prijave sumnju nadležnom strukovnom udruženju (Berufsgenossenschaft) ili fondu za osiguranje od nesreća (Unfallkasse). Važno je naglasiti da su liječnici i poslodavci zakonski obvezni prijaviti svaku sumnju na profesionalno oboljenje. Nakon zaprimanja prijave, osiguravatelj u svakom pojedinačnom slučaju detaljno provjerava je li bolest doista uzrokovana radom, za što se izrađuju opsežna liječnička vještačenja.
Tijekom postupka, koji ovisno o složenosti može potrajati i nekoliko mjeseci, putem detaljnih upitnika utvrđuje se kojim je sve opterećenjima i štetnim utjecajima radnik bio izložen tijekom svog radnog vijeka. Ministarstvo rada napominje da su mogući i osobni razgovori te izravni pregledi samog radnog mjesta. Radnicima se savjetuje da upitnike ispunjavaju maksimalno precizno i s mnoštvom detalja, jer upravo oni sami najbolje poznaju stvarne uvjete rada.
Odluka o pravima: Što donosi priznanje, a što učiniti u slučaju odbijanja?
Nakon donošenja pozitivne odluke, primarni je cilj svim raspoloživim sredstvima ublažiti posljedice bolesti i spriječiti njezino pogoršanje, objašnjavaju iz Njemačkog zakonskog osiguranja od nesreća (DGUV). Prava radnika uključuju sve, od kompletne medicinske skrbi i rehabilitacije pa sve do mjera profesionalne reintegracije na radno mjesto. Ukoliko su oboljeli trajno ograničeni u radu ili potpuno nesposobni za rad, strukovna udruženja i fondovi isplaćuju profesionalnu mirovinu (rentu), pod uvjetom da je radna sposobnost smanjena za najmanje 20 posto.
Ukoliko nadležno tijelo odbije zahtjev, Savezni zavod za zaštitu na radu (BAUA) napominje da oboljela osoba ima puno pravo uložiti službeni prigovor. Ako osiguranje ponovno pošalje odbijenicu, radniku kao posljednja instanca preostaje mogućnost podizanja tužbe pred nadležnim Socijalnim sudom (Sozialgericht). Statistika pokazuje da je borba dugotrajna: tijekom 2024. godine predano je ukupno 90.749 prijava sumnje, a službeno priznanje u konačnici je dobio tek manji dio, odnosno 26.821 slučaj.
