Švicarski glasači danas odlučuju na neviđenom referendumu koji bi mogao fundamentalno promijeniti ko se može kretati i živjeti u Švicarskoj. Na referendumu bi se moglo odlučiti da se broj stanovnika u zemlji ograniči na 10 miliona.
Šta stoji iza švicarskog referenduma?
Referendum je inicirala krajnje desničarska Švicarska narodna stranka, koja je sve nezadovoljnija onim što vidi kao probleme povezane s imigracijom – rastućim cijenama stanova i opterećenjem infrastrukture, što naziva “pritiskom gustoće”.
Tačno je da Švicarska ima veću stopu imigracije od evropskog prosjeka, koji je manji od 2%. Imigracija je doprinijela rastu stanovništva od oko 10% u posljednjih 10 godina, čime je broj stanovnika porastao na oko 9,1 milion.
Švicarska nije članica EU, ali je dio Schengenske zone, koja omogućava slobodno kretanje ljudi unutar EU, kao i u Švicarskoj, Norveškoj, Lihtenštajnu i Islandu.
Bloomberg navodi da je slobodno kretanje počelo 2002. godine širom EU i da je u tom periodu 80% rasta stanovništva Švicarske bio rezultat imigracije, uglavnom iz susjednih evropskih zemalja.
Šta bi “da” značilo na referendumu?
Ako bi referendum rezultirao ograničenjem broja stanovnika na 10 miliona, vlasti bi morale pronaći način da ga sprovedu kada broj stanovnika pređe 9,5 miliona.
Kontrola imigracije bi bila pooštrena, a kada broj stanovnika dostigne 10 miliona, Švicarska više ne bi dozvoljavala slobodno kretanje unutar EU. Guardian navodi da bi se ovaj prag mogao dostići između 2033. i 2041. godine.
Bloomberg Opinion smatra da ovo nije rješenje za Švicarsku, upozoravajući da bi to imalo ozbiljne ekonomske posljedice, jer EU čini oko polovinu švicarskog izvoza i 70% uvoza.
Ovi trgovinski i ekonomski aranžmani s EU su duboko isprepleteni, što znači da bi bilo teško ukinuti slobodno kretanje ljudi, a istovremeno zadržati ekonomske koristi šireg sporazuma s EU. Slična situacija se dogodila nakon Brexita, kada je izbor za veću političku nezavisnost Ujedinjenog Kraljevstva imao ekonomske troškove od oko 2 do 4% BDP-a, prema nedavnim procjenama.
Savezna vlada je zabrinuta jer više ljudi odlazi u penziju nego što ih se uključuje u radnu snagu, što znači da je ekonomija ovisna o stranim radnicima, posebno u sektorima poput zdravstva i njege.
Bloomberg sugerira da bi umjesto ograničenja, vlasti mogle brže obrađivati zahtjeve za azil i jasnije odvojiti azil od migracije radne snage.
Guardian navodi da bi takvo ograničenje “uništilo otvorenost koja je ovu zemlju učinila bogatom”. Švicarska ima visoko razvijenu i diverzificiranu ekonomiju, visoke plate i relativno nisku nejednakost, a također ima i iznadprosječan životni prostor po stanovniku u Evropi.
Sa stanovišta preseljenja, ako referendum prođe, Švicarska – kao treća najsigurnija zemlja na svijetu – postala bi znatno teža destinacija za imigraciju.
Švicarski referendum – i druge evropske zemlje vode slične debate
Ovaj referendum se ne dešava izolovano, jer se slične političke debate vode širom Evrope.
U Francuskoj, Le Monde prenosi izvještaj nacionalne statističke agencije INSEE, prema kojem će neto migracija privremeno održati rast stanovništva, ali će nakon 2037. godine pad nataliteta i starenje stanovništva dovesti do demografskog pada. Imigracija je ekonomski neophodna za zemlju sa starenjem stanovništva.
Ovo se dešava u kontekstu novih evropskih zakona o azilu i migracijama koji su stupili na snagu u 27 država članica EU. Glavna promjena je stroži i brži sistem, zasnovan na provjeri, registraciji i kraćim rokovima, s većim fokusom na zadržavanje migranata na vanjskim granicama EU.
U praksi, Brisel sada sve više tretira migracije kao pitanje sigurnosti i odvraćanja, a ne samo kao pitanje tržišta rada. Kritičari tvrde da se time rješava pogrešan problem, jer su neregularni dolasci već ispod nivoa iz 2015. godine, dok Evropa i dalje ima nedostatak radne snage i starenje stanovništva.
Ko će pobijediti na referendumu?
Situacija je neizvjesna, a France24 navodi da su ankete gotovo izjednačene, oko 50-50%, slično kao i prije Brexita u Velikoj Britaniji.
Prema France24, mnoge političke stranke smatraju prijedlog nepromišljenim / Zeleni ga nazivaju “antipartijskom mjerom”, socijalisti “inicijativom haosa”, a centristi “površnim rješenjem”.
Jedno je jasno: ako referendum prođe, preseljenje u Švicarsku bit će mnogo teže. Kontrola imigracije bila bi pooštrena odmah nakon prelaska 9,5 miliona stanovnika, a slobodno kretanje iz EU bi prestalo kada se dostigne 10 miliona, uz uvođenje novih viznih i radnih režima sličnih onima u Britaniji nakon Brexita.
Alex Ledsom, saradnik Forbesa
Švicarski referendum bi mogao znatno otežati preseljenje u Švicarsku
