Iran se priprema za izazovan period prelaska u krhki mir, obilježen ekonomskom krizom, visokom inflacijom i rastućim društvenim nezadovoljstvom. Iako vlasti ističu jedinstvo koje je nastalo tokom sukoba, analitičari upozoravaju da bi se stari problemi mogli dodatno produbiti nakon uspostavljanja mira.
Prema procjenama ekonomista, iranska ekonomija mogla bi zabilježiti pad od oko 10 posto, dok ukupni ratni gubici, uključujući štetu na infrastrukturi, energetskom sektoru, školama i stambenim objektima, dosežu oko 270 milijardi dolara.
Inflacija i rast životnih troškova
Iran bi u poslijeratni period mogao ući s najvišom stopom rasta cijena hrane od Drugog svjetskog rata. Prema podacima iranskog Statističkog centra, godišnja inflacija hrane u maju iznosila je 130 posto, dok su cijene mesa i piletine porasle za 176 posto.
Stručnjaci upozoravaju da rast cijena i nestašice povećavaju rizik od pothranjenosti i drugih zdravstvenih problema, dok su milioni građana pogođeni i posljedicama internet blokada te ekonomskih ograničenja uvedenih tokom rata.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan više puta je upozorio na teške mjesece koji predstoje, pozivajući građane na očuvanje društvene kohezije.
Energetska kriza i neizvjesna budućnost
Zbog ratnih oštećenja i problema u energetskom sektoru, sve su češća upozorenja na moguće redukcije električne energije. Pojedini zvaničnici naveli su da bi građani mogli biti suočeni s višesatnim dnevnim isključenjima struje kako bi se održala proizvodnja i stabilnost sistema.
Mnogi u Iranu smatraju da bi trajni mir i ublažavanje međunarodnih sankcija predstavljali ključ za oporavak zemlje. Ipak, ekonomisti upozoravaju da čak ni djelimično ukidanje sankcija neće biti dovoljno bez ozbiljnih reformi i efikasnijeg upravljanja ekonomijom.
Pozivi na reforme i prestanak represije
Istovremeno, pojedini političari i intelektualci pozivaju vlasti da nakon rata smanje represiju, zaustave pogubljenja političkih zatvorenika i omoguće veći prostor za društveni dijalog.
Kritičari upozoravaju da su uzroci masovnih protesta iz ranijeg perioda i dalje prisutni, uključujući siromaštvo, nezaposlenost i ograničene političke slobode.
Analitičari ocjenjuju da će najveći izazov za iransko rukovodstvo biti sposobnost da zemlju reorganizira za mir jednako uspješno kao što se tokom rata prilagodila novim okolnostima.
Ukoliko nakon sukoba ne dođe do ekonomskog otvaranja zemlje, priliva stranih investicija i obnove međunarodnih veza, upozoravaju stručnjaci, ratna razaranja mogla bi prerasti iz privremenog problema u trajno stanje koje će obilježiti svakodnevni život građana, prenosti The Guardian.
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.
Datum i vrijeme objave: 06.06.2026 – 17:01 sati
