Među učesnicima jednog od najvećih start-up festivala u Evropi, Vienna Up 2026, koji se ove godine održao od 18. do 22. maja na nekoliko lokacija u Beču, bila je mlada poduzetnica iz Bosne i Hercegovine, Amela Barleci. Učešće na ovom prestižnom događaju osigurala je kroz program Discovery Vienna Up, putem kojeg Vienna Business Agency start-upima iz inozemstva omogućava dolazak u austrijsku prijestolnicu uz finansijsku podršku te direktno povezivanje sa investitorima i poslovnim partnerima iz cijelog svijeta.
Amela je sa timom saradnika razvila aplikaciju “Moj sluh” sa ciljem unapređenja kvalitete života osoba sa oštećenjem sluha, nudeći digitalna rješenja za svakodnevnu komunikaciju.
“Moj sluh je nastao kao posljedica ličnog iskustva, moja majka je gluhonijema i trebala je u jednom momentu hitnu pomoć da pozove. Međutim, nije mogla. Shvatila sam tada da zapravo gluhe i nagluhe osobe u BiH nemaju mogućnost da pozovu hitnu pomoć. Imaju samo mogućnost da pošalju SMS. U takvim situacijama je zaista teško, kada je potrebna brza reakcija, teško je da se dopisujete sa hitnom”, kaže Barleci za Forbes BiH.
Glavna funkcionalnost: SOS pozivi
Aplikacija je u potpunosti razvijena sa Udruženjem gluhih i nagluhih osoba Kantona Sarajevo, kaže Amela, koja iza sebe ima 16 godina radnog iskustva sa najuspješnijim startupima u BiH.
“Ušli smo u partnerstvo prije početka razvoja aplikacije, tako da već imamo prvi feedback od korisnika”, govori Amela.
Njena glavna funkcionalnost je SOS poziv, gdje će korisnici imati mogućnost da kontaktiraju hitnu službu. Pored toga, imat će mogućnost da pretvaraju tekst u govor i govor u tekst, što može biti od neprocjenjive pomoći u svakodnevnim situacijama.
„Zamislite situaciju kada gluha osoba ode kod doktora koji nosi masku. Gluhe osobe često komuniciraju čitanjem s usana, ali kada je lice sagovornika prekriveno, ta mogućnost nestaje. Upravo tu aplikacija pomaže”, objašnjava Amela i dodaje primjer iz vlastitog života.
Lično iskustvo
„Mojoj majci redovno na nalazima piše da je komunikacija otežana i da se preporučuje da dođe u pratnji osobe koja može prevoditi. Međutim, ja sam majka dvoje djece i imam i sama svoje obaveze, nije uvijek moguće biti tu. Gluhe osobe su samostalne i sposobne, i upravo ta komunikacijska barijera je ono što se mora riješiti”, kaže naša sagovornica.
Nakon preuzimanja aplikacije na mobilnom telefonu, korisnik kreira svoj profil na kojem navodi ime i prezime, a može unijeti i bitne zdravstvene podatke, poput lijekova koje uzima ili postojećih dijagnoza. Dodaje se i kontakt za hitne slučajeve; suprug, kćerka ili bilo koji drugi član porodice. U trenutku kada je pomoć potrebna, pritiskom na dugme SOS hitna služba biva automatski obaviještena, a pri javljanju operatera automatski se čita poruka da se radi o osobi koja komunicira znakovnim jezikom.
Finansijska vrijednost startup-a
Funkcija SOS pozivi će, pojašnjava Barleci, biti dostupna svim korisnicima besplatno, ali će postojati, kaže, i dodatni biznis modeli kao premium opcija, koji će omogućiti pretvaranje teksta u govor i govora u tekst.
“Dalje ćemo razvijati saradnju sa određenim zdravstvenim institucijama. Već imamo nekoliko njih s kojima smo sklopili partnerstva i koji su spremni da testiraju pilot projekat”, govori Amela.
Aplikacija je trenutno u testnoj fazi. Kako Amela objašnjava, radi se o osjetljivoj populaciji, ali i osjetljivim situacijama u kojima se ta populacija može naći, pa žele biti potpuno sigurni da aplikacija funkcionira besprijekorno prije nego je puste na tržište.
Kada je o finansijskoj vrijednosti startup-a riječ, ona će, pojašnjava nam biti poznata nakon što se validira prvo aplikaciju na tržištu. „Tek kada imamo određen broj aktivnih korisnika, znat ćemo njenu pravu vrijednost. Za sada imamo MVP, a to nam je i najvažnije”, kaže Amela.
U međuvremenu, pred Amelom je posao traženja investitora.
“Tražimo investitora, ali investitora koji će razumjeti našu viziju i društveni utjecaj ove aplikacije, a ne koji gleda samo na brzi povrat investicije”, kaže ona i prenosi iskustva iz Beča, odakle se vratila nekoliko dana prije našeg razgovora. Vienna Up festival, okuplja startup zajednicu iz cijelog svijeta. Prošle godine na ovom događaju prisustvovalo je više od 15.000 učesnika iz više od 90 zemalja.
Učešće na ViennaUP festivalu
“Moram naglasiti da je Vienna Business Agency, s obzirom da smo osvojili travel grant, zaista lijepo organizovala sve. Od inicijalnog sastanka gdje su okupili startupe iz BiH koji su bili u Beču, podijelili kontakte i međusobno nas povezali. Iskustvo je pozitivno. Što se tiče investitora, konkretno nismo imali otvorenu saradnju niti pregovaranje. Međutim, mogu reći da se lagano otvaraju razna vrata. Već smo imali jedan sastanak sa potencijalnim investitorom iz BiH vezano za aplikaciju “Moj sluh”.
O tome koliko bh. državne i privatne institucije prepoznaju potencijal zdravstvenih tehnologija kao strateški sektor u koji je važno ulagati i razvijati ga, Barleci ističe kako su primjetna poboljšanja.
“Mislim da je to na znatno boljem nivou nego što je bilo prije, unazad nekoliko godina. Već sam imala razgovore sa pojedinim hitnim službama u kojima se pokazao interes i za aplikaciju i za ovakvu vrstu rješenja. Također, i privatne institucije i klinike su pokazale spremnost da testiraju i unaprijede svoje usluge. Mislim da su svjesni problema i da ga je potrebno riješiti. Pogotovo mlađe, novije generacije to već prihvataju kao nešto što se mora”, govori ona.
Tim saradnika iz Bihaća
Amela je diplomirana ekonomistica te je u izradi tehnološkog rješenja koje će koristiti zajednici osoba sa oštećenjem sluha, okupila tim saradnika.
“Kada sam krenula sa razvojem aplikacije, napravila sam biznis plan, finansijski plan i sve što mi je potrebno, a onda sam kontaktirala tim iz Bihaća IDK Studio. Dino, njegov vlasnik bio je odmah raspoložen za saradnju i ponudio mi je čak cijeli svoj tim pored svoje usluge. Nas petoro ukupno radi na aplikaciji. Ja sam zadužena za strateški i partnerski dio, a oni su u potpunosti za razvoj aplikacije”, pojašnjava Amela.
Startup prilike u BiH
Sjedinjene Američke Države imaju najrazvijeniji start-up ekosistem na svijetu, a prema StartBlink Indexu Bosna i Hercegovina se prošle godine popela za pet pozicija i zauzela 91. mjesto. O tome, ima li u BiH dovoljno infrastrukture, mentorstva i podrške mladim inovatorima, kaže: “Za razliku od nekog ranijeg perioda, sada definitivno mogu reći da ima mnogo prilika, od raznih fondacija, fondova, EU fondova, grantova, kao i poticaja na nivou kantona i na nivou federacije. Međutim, ono što bi malim startupima ili onima koji tek počinju bilo od velike koristi jeste početni kapital u ranoj fazi razvoja posla. Jer, sredstva su uslovljena, uglavnom morate poslovati najmanje dvije godine, ili postoje mikrokreditne fondacije koje nude kredite, ali do određenog iznosa koji ponekad nije dovoljan ako želite, naprimjer, razviti aplikaciju ili je skalirati”, kaže Barleci.
Poruka mladim poduzetnicama
Mladoj ženi u BiH koja ima ideju, ali ne zna odakle da počne, poručuje da samo krene.
“Mislim da sve u vezi startup-a ne treba biti savršeno i ne treba se čekati, jer startapi su upravo to; vi se prilagođavate potrebama tržišta i mijenjate se kako tržište zahtijeva. Tako mijenjate svoj start-up i nikada početna ideja ne bude ono što je na kraju sami proizvod. Zato, moja poruka njima je: “Samo naprijed”.
Video intervju za Forbes Magazin
