nteres za električna vozila u Indiji naglo raste, a brojni pokazatelji sugeriraju da bi prelazak na električni pogon konačno mogao dobiti puni zamah.
Tržište električnih automobila zabilježilo je rast od impresivnih 25 posto u godini zaključno s martom 2026. godine. Električna vozila su početkom ove godine premašila važan prag od pet posto udjela na indijskom tržištu putničkih automobila, što se često smatra prekretnicom za masovno prihvatanje nove tehnologije.
„Tranzicija više nije samo pravac razvoja, već konkretna i suštinska promjena“, saopćilo je nedavno Udruženje trgovaca automobilima Indije.
Posebno ubrzano raste prodaja većih automobila čija cijena prelazi milion rupija, odnosno oko 10.500 američkih dolara. U toj kategoriji svaki deseti prodani automobil sada je električni. Električni trotočkaši i motocikli već čine više od 30 posto, odnosno 15 posto prodaje u svojim segmentima.
Interes za električne automobile dodatno je porastao posljednjih mjeseci, naročito u kontekstu sukoba na Bliskom istoku.
Indija uvozi gotovo 90 posto potrebne nafte, a državne kompanije koje prodaju gorivo bile su prisiljene povećati cijene na benzinskim pumpama nakon što su ih držale relativno stabilnim pune četiri godine. Razlog je skok cijena sirove nafte od čak 50 posto.
Premijer Narendra Modi pozvao je građane da dijele prijevoz, koriste javni transport i rade od kuće kako bi smanjili potrošnju goriva.
„Rastuća neizvjesnost, zajedno s visokim cijenama goriva, dodatno jača argumente u korist električnih vozila“, navodi japanska brokerska kuća Nomura.
Međutim, osim trenutnih okolnosti, interes kupaca podstiču i dugoročni faktori. Najvažniji među njima su nova regulatorna pravila poznata kao CAFE-3, koja bi trebala stupiti na snagu u aprilu naredne godine i ostati važeća do marta 2032.
Analitičari kompanije Bernstein, Venugopal Garre i Param Shah, smatraju da će nova pravila značajno pooštriti regulativu i ubrzati širenje električnih vozila.

Za razliku od dosadašnjeg sistema podsticaja, koji nije uključivao stroge ciljeve ni kazne, CAFE-3 uvodi obavezujuće standarde. Predložena pravila predviđaju smanjenje emisije ugljika iz automobila sa 113 na 76 grama po kilometru do 2032. godine, što predstavlja pad od 33 posto.
Bernstein navodi da bi kazne za proizvođače koji ne ispune ciljeve ovaj put zaista mogle biti naplaćene, za razliku od prethodnih sankcija vrijednih oko milijardu dolara koje nikada nisu realizirane.
Pojedine savezne države, poput Delhija, jednog od najzagađenijih područja u zemlji, već pripremaju ambiciozne politike koje predviđaju postepeno ukidanje vozila s motorima na unutrašnje sagorijevanje i zabranu registracije novih dvotočkaša i trotočkaša na fosilna goriva do 2027. godine.
Analitičari ističu da će dodatni podsticaj tržištu dati i veliki broj novih modela koji će uskoro biti predstavljeni. Nomura procjenjuje da bi udio električnih vozila na tržištu putničkih automobila mogao dostići devet posto do 2030. godine.
U segmentu dvotočkaša očekuje se rast potražnje zahvaljujući dolasku pristupačnijih modela, dok bi električni trotočkaši do kraja decenije mogli nadmašiti prodaju vozila s klasičnim pogonom, javlja BBC.
„Indijska tranzicija najizraženija je u kategorijama gdje su vozila intenzivno korištena i gdje su troškovi ključni faktor, poput trotočkaša. To pokazuje da će prelazak na električni pogon biti nelinearan proces, pri čemu će prodor električnih automobila i motocikala ubrzavati kako budu rasle dostupnost, infrastruktura za punjenje i institucionalna podrška“, navodi Nomura.
Ipak, uprkos ohrabrujućim pokazateljima, Indija i dalje zaostaje za vodećim svjetskim ekonomijama.
Prema podacima Nomure, udio električnih automobila u Kini porastao je sa svega 5,7 posto u 2020. godini na čak 53,3 posto prošle godine. U Evropskoj uniji taj udio iznosi oko 20 posto, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama oko osam posto.
Jedan od najvećih izazova ostaje infrastruktura za punjenje.
Broj javnih punionica povećan je sa 2.000 na više od 10.000 tokom posljednje tri godine. Međutim, njihova raspodjela je vrlo neravnomjerna, pa samo četiri od ukupno 28 saveznih država imaju više od polovine svih punionica u zemlji.
Razlika između Indije i Kine posebno je vidljiva u ovom segmentu. Kina danas raspolaže s oko 20 miliona javnih mjesta za punjenje, dok ih Indija ima tek oko 10.000.
Zbog ograničene infrastrukture i dalje je prisutan takozvani „strah od dometa“, odnosno zabrinutost vozača da baterija neće biti dovoljna za završetak putovanja. Prema Nomuri, upravo je to jedan od ključnih razloga zbog kojih dio potrošača još uvijek odgađa kupovinu električnih vozila.
Još jedan ozbiljan problem predstavlja slabo razvijen domaći lanac snabdijevanja.
Indija se u velikoj mjeri oslanja na globalne zalihe rijetkih metala potrebnih za proizvodnju baterija. Iako je vlada najavila povećanje domaće proizvodnje, Kina kontroliše između 70 i 80 posto prerade litija i kobalta, kao i gotovo 90 posto prerade rijetkih zemnih elemenata, navodi KPMG.
To otvara ozbiljna geopolitička pitanja i može usporiti širenje električnih vozila, ali i smanjiti njihovu cjenovnu konkurentnost.
Brzo rješenje ne postoji. Izgradnja kompletnog lanca proizvodnje, od rudarenja sirovina do proizvodnje baterija i magneta, može trajati više od deset godina. Zato će Indija morati kombinovati kratkoročne mjere za osiguranje snabdijevanja s dugoročnim ulaganjima u razvoj domaćih kapaciteta.
U kratkom roku, stručnjaci smatraju da će ključnu ulogu imati pravovremena primjena CAFE-3 regulative.
Amitabh Kant, bivši izvršni direktor vladinog instituta Niti Aayog, upozorava da standardi još uvijek nisu konačno usvojeni, iako se o njima raspravlja već tri godine. Završna verzija propisa očekuje se uskoro.
„U nedostatku regulatorne jasnoće proizvođači odgađaju investicione odluke, lanci snabdijevanja razvijaju se sporije, a cijeli ekosistem ostaje u stanju neizvjesnosti“, ističe Kant.
Prema njegovim riječima, upravo će jasna i predvidiva politika biti presudan faktor koji će odrediti brzinu širenja električnih vozila u Indiji.
Datum i vrijeme objave: 04.06.2026 – 08:25 sati





