Prema medijskim izvještajima, irska vlada se nada da će postići “brzi napredak” u otpočinjanju pregovora o zaustavljenom nastojanju Ukrajine za članstvo u EU.
Irska će tokom predsjedavanja Evropskom unijom u drugoj polovini ove godine posebnu pažnju posvetiti izradi pristupnog sporazuma koji bi Crnoj Gori omogućio članstvo u EU, piše “The Irish Times”, pozivajući se na konačni nacrt političke platforme irske vlade, pišu “Vijesti”.
Prema medijskim izvještajima, irska vlada se nada da će postići “brzi napredak” u otpočinjanju pregovora o zaustavljenom nastojanju Ukrajine za članstvo u EU.
U skoro završenom nacrtu vladine političke platforme navodi se da će irski ministri i diplomate pomoći u pripremi terena za EU da primi nove članice po prvi put u više od jedne decenije.
U nacrtu dokumenta koji utvrđuje prioritete za međunarodnu ulogu Irske, datiranom 9. maja, a koji je vidio The Irish Times, kaže se da će Irska biti “ambiciozna” u pogledu budućeg širenja bloka od 27 zemalja.
Koalicija će poseban fokus staviti na izradu pristupnog sporazuma kojim bi se Crnoj Gori omogućilo članstvo u EU, što je završni korak u procesu započetom 2008. godine, a koji bi mogao otvoriti put bivšoj jugoslovenskoj republici u Uniju 2028. godine.
U internom vladinom dokumentu se navodi da će Irska “prioritet dati završetak pristupnih pregovora sa Crnom Gorom” i napredak pregovora sa Ukrajinom i drugim državama kandidatima.
“Naš cilj je da postignemo brz napredak u pregovorima sa Ukrajinom i Moldavijom, kao i Albanijom”, navodi se u dokumentu.
Irska će od 1. jula do kraja godine predsjedavati Vijećem EU, tijelom koje zastupa stavove nacionalnih vlada u briselskom sistemu. Ova uticajna uloga uključuje posredništvo u kompromisima i rotiranje između zemalja svakih šest mjeseci.
Konačni Vladin program evropske politike biće objavljen početkom juna.
“Irsko predsjedavanje je ambiciozno kada je u pitanju agenda proširenja EU, ključni instrument za osiguranje evropske sigurnosti. Naš cilj je da pripremimo teren za prvo pristupanje novih država članica od 2013. godine”, navodi se u nacrtu dokumenta.
Hrvatska je posljednja zemlja koja je pristupila EU 2013. Crna Gora i Albanija se smatraju favoritima za završetak svih neophodnih reformi koje su postavljene kao preduslov za članstvo.
Zemlje koje se nadaju pridruživanju evropskom bloku kritikovale su raniji nedostatak hitnosti u Briselu, ukazujući na godine u kojima su pregovori stagnirali.
Ruska invazija na Ukrajinu dala je novi zamah ideji ponovnog prijema novih zemalja u EU, kako bi se spriječilo da balkanske zemlje i istočno susjedstvo budu uvučene u orbitu Moskve, pišu “Vijesti”.
Bivši mađarski premijer Viktor Orban skoro dvije godine blokirao je EU otvaranje nekoliko “poglavlja” pristupnih pregovora s Ukrajinom, piše “The Irish Times”.
Nova proevropska vlada Petera Magyara dala je pozitivne signale u nedavnim privatnim razgovorima, nagovještavajući da bi Budimpešta mogla odustati od svojih prigovora.
Očekuje se da će Evropska komisija, moćno izvršno tijelo EU, sljedećeg mjeseca predložiti otvaranje prvih pregovaračkih “poglavlja”.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski želi da Brisel ubrza taj proces na zahtjev Kijeva, odnosno proces za koji je obično potrebno desetljeće da se zgusne u godinu ili dvije. Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo 2022. godine, nekoliko dana nakon ruske invazije.
Postoji široka podrška kandidaturi Ukrajine, ali mnoge vlade, uključujući velike sile poput Francuske, Holandije i Poljske, imaju ozbiljne rezerve u pogledu brzopletog prijema zemlje u blok.
Posljednje veliko proširenje dogodilo se tokom prethodnog irskog predsjedavanja EU, 2004. Na svečanosti visokog profila u Dablinu, 10 novih zemalja, uglavnom iz centralne i istočne Evrope, primljeno je u Uniju.
Vlada želi bolje komunicirati “koristi” proširenja EU, “kako građanima zemalja kandidata, tako i unutar Unije”, prema svom nacrtu političkog programa.
Crna Gora, zemlja sa oko 600.000 stanovnika, smatra se testom da li će EU ozbiljno otvoriti vrata novim članicama.
Odluka o proširenju zahtijeva jednoglasno odobrenje svih država članica.
Potreba za održavanjem referenduma u Francuskoj kao dio procesa ratifikacije smatra se jednom od glavnih prepreka, posebno uoči francuskih predsjedničkih izbora 2027. godine.
