Njemačka se trenutno nalazi u ratu s vlastitom birokratijom. U hodnicima Saveznog ministarstva za privredu i energiju (BMWE) odvija se tiha revolucija koja sugeriše da je “motor Evrope” zaboravio izvršiti neophodne popravke na sebi. Ministrica Katherina Reiche (CDU) izazvala je buru najavom “Okvirnog sporazuma za strateško vrhunsko menadžersko savjetovanje”, što praktično znači da se “mozak” ministarstva prepušta vanjskim saradnicima.
Zvanično obrazloženje koje je došlo iz ministarstva je da njihov vlastiti kadar nije dovoljno stručan da upravlja situacijom prouzrokovanom najtežom energetskom krizom u posljednjih nekoliko decenija. Ministrica Reiche traži vanjske konsultante za obradu “prioritetnih tema” poput sigurnosti sirovina i industrijske transformacije, što se tradicionalno smatra “srcem administracije”.
Ovaj potez, čija se vrijednost procjenjuje na najmanje dva miliona eura tokom dvije godine, insajderi opisuju kao jasan glas nepovjerenja prema stručnjacima iz vlastitog ministarstva. Kritičari tvrde da delegiranje tolike količine zadataka skupim vanjskim saradnicima predstavlja upitan potez i signalizira duboko ukorijenjeno nepovjerenje prema postojećoj državnoj službi.
Krhki oporavak zaustavljen geopolitikom
Dok Ministarstvo privrede traži pomoć izvana, šira njemačka ekonomija bori se da zadrži stabilnost. Bundesbanka je zabilježila značajan rast u četvrtom kvartalu 2025. godine, s realnim BDP-om većim za 0,3%. Međutim, ovaj krhki zamah ugrožava “energetska kriza na Bliskom istoku”. Sukob između SAD-a, Izraela i Irana doveo je do praktične blokade Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi 20% globalne trgovine naftom.
Posljedice blokade su se momentalno osjetile. Cijene dizela i benzina na njemačkim pumpama naglo su porasle, pri čemu je u nekim regijama premium benzin dostigao 2,50 eura po litru. Ovako žestok energetski šok cijena odmah je ugrozio izvozno orijentisanu ekonomiju. Vodeći instituti poput Ifo i IfW već su počeli smanjivati prognoze rasta za 2026. Ako cijene energije ostanu visoke, Ifo upozorava da bi rast mogao biti ograničen na 0,6% ove godine, dok će inflacija dostići skoro 3%. Rat u Iranu jasan je podsjetnik koliko je Njemačka ranjiva zbog svoje energetske ovisnosti.
Iluzija infrastrukture i zamka tržišta rada
Na domaćem planu, kancelar Friedrich Merz suočava se s rastućim kritikama zbog upravljanja Specijalnim fondom za infrastrukturu i klimatsku neutralnost (SVIK) vrijednim 500 milijardi eura. Izvještaji Instituta Ifo i Njemačkog ekonomskog instituta (IW) ukazuju da je čak 86 do 95% tih sredstava preusmjereno na pokrivanje općih budžetskih manjkova, umjesto na finansiranje novih projekata. Ovaj talas zaduživanja trebao je riješiti investicijski zaostatak, ali su stvarne savezne investicije u 2025., porasle za svega 1,3 milijarde eura.
Uporedo s tim, tržište rada je i dalje “zaglavljeno u mjestu”. Iako stopa nezaposlenosti iznosi stabilnih 6,3%, zemlja se nalazi u strukturnom raskolu: dok tradicionalna proizvodna radna mjesta nestaju, stvara se ozbiljan nedostatak kvalifikovane radne snage za nove, visoko specijalizirane pozicije.
Dok administracija Merza pokušava projicirati stabilnost, realnost ukazuje na usporenu ekspanziju obnovljivih izvora energije i vladu koja se sve više oslanja na vanjske konsultante za rješavanje unutrašnjih kriza. Njemačka ekonomija neupitno raste, ali uz slab zamah i liderstvo koje, čini se, traži izlaz iz trenutne situacije.
Datum i vrijeme objave: 06.04.2026 – 16:24 sati
