Kako su naši domovi i svakodnevica preplavljeni uređajima, asistentima i chatbotovima zasnovanim na umjetnoj inteligenciji, sve je izraženiji otpor. Taj trend, poznat kao analogni način života, nije kratkoročni digitalni detoks, već svjesna odluka da se uspori i vrati opipljivim, stvarnim aktivnostima, u vremenu kada AI sve više misli i stvara umjesto nas.
Iako je teško precizno izmjeriti koliko je ovaj fenomen rasprostranjen, rast popularnosti “offline” hobija govori sam za sebe. Američki lanac za umjetnost i rukotvorine Michael’s bilježi porast pretraga za “analognim hobijima” od 136 posto u posljednjih šest mjeseci. Prodaja kreativnih setova porasla je 86 posto tokom 2025. godine, a očekuje se dodatni rast od 30 do 40 posto ove godine. Posebno su traženi setovi za pletenje, čije su pretrage porasle čak 1.200 posto.
Mnogi ljudi se okreću rukotvorinama kao načinu da se mentalno odmore i pobjegnu od beskonačnog “doomscrollinga”, naročito nakon pandemije. Kako kažu stručnjaci, riječ je o velikoj kulturnoj promjeni.
Analogni stil života ne znači potpuno odbacivanje tehnologije. Ljudi biraju jednostavnije alternative, poput iPoda umjesto streaming servisa, analognog fotoaparata umjesto stotina digitalnih fotografija ili običnog budilnika umjesto telefona. Poenta nije isključiti se iz svijeta, već smanjiti količinu digitalnog nadzora i stalne stimulacije.
Umjetna inteligencija, posebno generativni sadržaji, mnogima djeluje zamorno, repetitivno i bez originalnosti. Zbog toga analogni pristup postaje način da se povrati osjećaj kontrole, prisutnosti i stvarnog postignuća.
Iskustva onih koji su se barem privremeno isključili pokazuju da se oslobađa vrijeme za čitanje, pisanje, kreativni rad i druženje bez ekrana. Umjesto plavog svjetla ekrana, ostaje osjećaj da je urađeno nešto stvarno, rukama i mislima, a ne algoritmom.
Za mnoge, posebno mlađe generacije, bio je potreban samo jedan trend na društvenim mrežama da ih podsjeti kako izgleda život izvan ekrana.
Datum i vrijeme objave: 18.01.2026 – 14:02 sati
