Predsjednik Udruženja logoraša Sanski Most Sadmir Alibegović za Detektor navodi da je planirano polaganje cvijeća kod centralnog spomen-obilježja u Bosanskom Petrovcu, nakon čega će se formirati kolona, te je planiran obilazak logora “Kamenica”, gdje će biti održan prigodan program. Nakon toga, bivši logoraši i ostali prisutni obići će jamu “Golubnjaču”, gdje će također biti položeno cvijeće.
“Mi obilježavamo kako bi kultura sjećanja prerasla u kulturu pamćenja, jer generacije koje su bile u logorima i preživjele tegobe rata, one su na izmaku već. Polako starimo, biologija radi svoje. Mlade generacije koje dođu, one će imati zadatak da pamte ta dešavanja, šta se dešavalo, kako to ne bi palo u zaborav. A naša je poruka da se tako nešto nikad nikom ne ponovi, nigdje”, kaže on.
Alibegović dodaje i da nastoje zatvoriti ulaz u masovne grobnice nastale u toku rata, gdje su bacana tijela logoraša, kako više nikad niko ne bi mogao biti bačen u njih.
Alibegović pojašnjava da je “Kamenica” bila tranzitni logor koji je otvoren 1992. godine i funkcionisao je sve vrijeme do oktobra 1995. godine, te da je više stotina logoraša prošlo kroz njega.
On dodaje da ne postoje tačne evidencije za ovaj logor, ali da je najviše logoraša bilo iz Ljutočke doline, bio je određeni broj iz drugih gradova, ali i iz Hrvatske. Također dodaje da su i žene bile zatvorene u “Kamenici”.
“Jedna žena je bila u poodmakloj trudnoći i ona se čak porodila u tom logoru gore. I ta je beba ubijena u tom logoru, i majka, i svi su oni ubijeni u tom logoru. I dan-danas ne znamo gdje je ta grobnica, gdje su pokopani”, govori on.
Prema podacima Saveza logoraša BiH, u njemu su, osim muškaraca i žena, bile zatvorene i cijele porodice s područja Bosanskog Petrovca, Ključa, Sanskog Mosta, Kulen-Vakufa i Bosanske Krupe.
“Objekat koji je prije rata služio kao osnovna škola i društveni dom, pretvoren je u mjesto zatočeništva i zločina. Sjećanje na Kamenicu obavezuje nas da čuvamo istinu o onome što se dogodilo, odamo počast žrtvama i sačuvamo uspomenu na sve koji su prošli kroz ovaj logor”, navode iz Saveza.
Unutrašnjost devastiranog objekta logora “Kamenica”. Foto: Detektor
Prema presudama Haškog tribunala i domaćih sudove koje je Detektor analizirao u “Bazi sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH”, utvrđeno je da je u “Kamenici” postojao kontinuitet zlostavljanja, izgladnjivanja, fizičkog i psihičkog maltretiranja te ubistava, od njenog osnivanja u augustu 1992. pa do raspuštanja krajem 1995. godine. U početku se uglavnom radilo o civilnim licima koja su bila meta široko rasprostranjenog i sistematičnog napada, dok se od najmanje druge polovine 1994. godine radilo o licima koja su, kao civili, potpala pod vlast VRS-a, ili vojnicima koji su usljed ranjavanja ili lišenja slobode bili onesposobljeni za borbu.
Početkom augusta 1992., otprilike 16 zatočenika sa stovarišta balvana “Kozila” premješteno je u logor u Kamenici, a u narednim danima je tu bilo zatočeno približno 70 Bošnjaka iz Bosanskog Petrovca, Kulen-Vakufa i Bosanske Krupe te jedan Hrvat. Zatočenike u “Kamenici” su stražari tukli pendrecima i šakama, a morali su pripremati drva za ogrjev, kopati rovove i napraviti ogradu oko logora.
Zatvoreni u “Kamenici” su izgladnjivani i konstantno ispitivani, a bilo je slučajeva da su zatvorenici držani u vlažnom podrumu, na kamenu, i u prostorijama bez svjetla. Premlaćivanje u “Kamenici” nije bilo sporadična pojava, a zatvorenici su tučeni čizmama, lopatama, držalima… Najčešće su vršena bez posebnog razloga i s ciljem uvođenja straha. Tijela osoba preminulih u “Kamenici” pakovana su u crne vreće i zakopavana u krug zatvora.
Od posljedica torture i premlaćivanja u “Kamenici” je od novembra 1992. do januara 1995. preminulo nekoliko zarobljenih pripadnika Armije RBiH i Hrvatskog vijeća obrane, među kojima je bilo zatočenih ranjenika.
Državni sud je za zločine u “Kamenici” osudio nekadašnjeg upravnika ovog logora Ratka Dronjka, na jedinstvenu kaznu od 15 godina, a nakon prihvatanja sporazuma o priznanju krivice, stražara i de facto vođu smjene straže Dragana Rodića na jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora.
