Isplata naknade za bespravnu gradnju duž rijeka umjesto rušenja

BANJALUKA – U Republici Srpskoj ima nekoliko hiljada nelegalno izgrađenih objekata na obalama rijeka, a Vlada RS je predložila izmjene zakona kojima bi se omogućilo privremeno zadržavanje objekata uz plaćanje naknade, ali stručnjaci upozoravaju da bi takva legalizacija mogla izazvati probleme, odnosno samo podstaći novu gradnju.

Kako je saopšteno iz Vlade, na području Srpske, u primorskom dijelu na javnim vodnim resursima, bespravno je izgrađen veći broj sportsko-rekreativnih, turističkih, poslovnih i privremenih objekata (vikendica).

“Samo na potezu Novo Goražda – Zvornik ima ih 773”, podaci su iz studije koju je uradilo JP “Vode Srpske” Bijeljina za potrebe identifikacije nelegalnih objekata.

Postojeće zakonodavstvo

Navode da postojeća zakonska regulativa ne poznaje ovu vrstu objekata u smislu mogućnosti njihovog privremenog zadržavanja, već samo predviđa njihovo uklanjanje.

“To ovo pitanje čini ozbiljnim društvenim i sistemskim problemom koji se ne može riješiti bez koordinisanog djelovanja nadležnih institucija”, navode iz Vlade i dodaju da je potrebno pristupiti sistemskom zakonskom rješenju ovog pitanja kroz izmjene i dopune Zakona o vodama, Zakona o ozakonjenju bespravno izgrađenih objekata i Zakona o uređenju prostora i izgradnji RS.

Privremeno zadržavanje objekata uz plaćanje naknade

„Cilj predloženih izmjena bio bi omogućavanje donošenja odluke o privremenom zadržavanju objekata uz plaćanje naknade, stvaranje pravnog osnova za donošenje podzakonskog akta kojim bi se detaljnije regulisali postupak, uslovi, naknade i rokovi za privremeno zadržavanje, kao i propisivanje obaveze, ako je potrebno, o svom trošku investitora da ukloni objekat, a prije nego što je to potrebno. period na koji se privremeno zadržava”. zadržavanje odobreno”, kažu u Vladi RS i dodaju da je predloženo formiranje međuresorne radne grupe čiji će zadatak biti da razmotri i predloži sve potrebne korake i rješenja kako bi se rješavanju ovog pitanja pristupilo na najadekvatniji način kroz izmjene zakonskih i podzakonskih akata.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu rekao je za “Nezavisne novine” da je legalizacija ovih objekata samo otvaranje Pandorine kutije za nove probleme koji će sutra dovesti do nove gradnje.

“Imamo situaciju da postoje zakoni koji se ne poštuju jer je ogroman broj bespravnih objekata. To treba sankcionisati, a ne stvarati dodatne radne grupe da se to legalizuje”, ističe Topić.

Djelomično rješenje

On ističe da je pitanje odštete i dalje djelimično rješenje jer ostaje nejasno gdje će ići sredstva od naknade, odnosno da li će to biti samo mehanizam za punjenje budžeta, a stvarni problemi na vodotokovima ostaju.

“Ovi objekti dugoročno mogu prouzrokovati još veću štetu. Sutra, kada dođe do poplava i kada treba sanirati poplavljena područja, to će biti veliki finansijski trošak. Zato je bolje suzbiti dalju gradnju i dodatno urediti prostor propisima, odnosno postaviti pravila pod kojim uslovima i gdje se može graditi”, kaže Topić.

Šteta je već učinjena

Prema njegovim riječima, postojeći objekti su već napravili određenu štetu jer su izgrađeni tamo gdje ne bi trebali biti, a štete prirodnoj sredini.

“Ako bi se sada legalizovali postojeći, to bi bila poruka ostalim ljudima i privrednicima da mogu da grade sve objekte i da će biti legalizovani, što suštinski ne rešava problem invazije gradnje u korita i na obalama reka, ali bi na neki način podstaklo da ona bude još veća”, kaže on.

On podsjeća da je prema postojećem zakonu zabranjena gradnja osam metara sa obje strane rijeke.

Poziv Vladi RS

Prethodno je Momir Dejanović, predsjednik Centra za humanu politiku Doboj, izjavio da su uputili zvaničan poziv premijeru RS da odmah odustane od najavljenih izmjena zakona, ocijenivši ih direktnim napadom na javni interes i sigurnost više stotina hiljada ljudi.

Iz Centra su upozorili da korita velikih vodotoka imaju ključnu prirodnu funkciju – primanje i osiguranje nesmetanog toka velikih voda tokom padavina.

“Svako sužavanje ovih korita i degradacija javnih vodnih resursa bespravnom gradnjom direktno i drastično povećava rizik od poplava”, saopšteno je iz Centra i dodaju da je postojanje desetina nelegalno izgrađenih objekata i vještačkih nasipa u velikom koritu rijeke Bosne, uz njenu opštu neuređenost, uticalo na katastrofalne materijalne štete i proporciju povijesnog plavljenja u Doboju.