Komisija za odlučivanje o sukobu interesa zasjeda u tišini

Komisija je formirana prije dvije godine, a njen rad je prema sagovornicima Detektora naslijedila je stare probleme – zatvorenost, sporo odlučivanje i nedostatak informacija o radu. Dok bi trebala biti kontrolni mehanizam za političare, javnost i dalje teško može pratiti kako i kada donosi odluke.

Sjednice Komisije održavaju se jednom mjesečno u zgradi Parlamentarne skupštine BiH. Skoro redovno prisutni na sjednicama su član Transparency Internationala BiH, članica Delegacije iz Evropske unije u BiH, te novinarka Detektora.1

Međutim, pozivi za sjednicu sa dnevnim redom koji su nekada objavljivani na zvaničnoj stranici Parlamentarne skupštine BiH, sada se ne objavljuju, niti dolaze putem mail adrese.

Ilma Mehić-Jusufbašić, predsjedavajuća Komisije kaže da je web stranica u fazi izrade, te kada bude gotova sjednice će na njoj biti najavljivane.

Mehić-Jusufbašić je pojasnila da prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH, može održati više sjednica u toku jednog mjeseca ukoliko za to ima potrebe. Tako je Komisija prije dvije sedmice održala sjednicu za koju niko nije znao.

“Poslovnikom o radu Komisije definisano je održavanje online sjednica u vanrednim i opravdanim okolnostima koje podrazumijevaju hitno postupanje i nemogućnost sazivanja sjednice, te da online sjednica ne može imati više od jedne tačke dnevnog reda, a izuzetno može imati više tačaka dnevnog reda ukoliko su iste međusobno povezane”, objasnila je predsjednica Komisije.

Sjednice za koje niko ne zna

Edo Kanlić. Foto: Detektor

Jedna od tačaka dnevnog reda sa te sjednice, kako je Mehić-Jusufbašić kazala, bila je odluka po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, kako bi se ispoštovao zakonski rok za donošenje odluke po zahtjevu. Donesena je odluka za Balkansku istraživačku mrežu BiH.

Početkom jula ove godine, na sjednici je konstatovano da više od 200 nositelja javnih funkcija nije dostavilo finansijski izvještaj, te će protiv istih biti pokrenut postupak.

Novinarka Detektora je potom uputila zahtjev za slobodan pristup informacijama kako bi se dostavila imena i prezimena javnih funkcionera koji nisu ispunili svoju zakonsku obavezu.

Komisija je odbila dostaviti rješenje jer kako navode nije uspostavljen Registar nosilaca javne funkcije. U obrazloženju se pozivaju na član zakona kojim se može razumno očekivati da bi omogućavanjem pristupa informacijama nastala ozbiljna šteta u toku inspekcije, kontrole i nadzora koji provodi institucija BiH, ako bi se njenim objavljivanjem onemogućio rad organa koji vrši upravni nadzor, inspekcijski nadzor odnosno nadzor zakonitosti i akata.

BIRN je uložio žalbu na ovako rješenje.

Edo Kanlić iz Transparency Interntionala BiH kaže da su od samog osnivanja Komisije imali mnogo pritužbi na njenu transparentnost. Dvije godine od osnivanja bez zvanične web stranice na kojoj bi se objavljivali ne samo pozivi za sjednicu, već i dnevni red kako bi se moglo znači o čemu se raspravlja za Kanlića je znak da i ova institucija ne vodi dovoljno računa o javnom interesu.

“Mi zapravo zovemo svaki put članove komisije, odnosno sekretarku komisije, kako bismo se informisali kada će se sjednica dogoditi. Nekada to bude prije, nekada poslije, tako da ne možemo pratiti rad u kontinuitetu”, kazao je Kanlić.

Novinarka Anisa Mahmutović kaže da još uvijek nikada nije dobila niti poziv za sjednicu, niti izvještaj o tome šta se dešavalo na sjednici.

“Imamo mi i druge komisije koje rade na nivou Parlamentarne skupštine, pa možemo da vidimo šta su uradili, svaki zapisnik, svaki izvještaj, sve je javno dostupno“, navodi Mahmutović.

Stara praksa, nova komisija

Azhar Kalamujić novinar Centra za istraživačko novinarstvo. Foto: N1

Azhar Kalamujić, novinar Centara za istraživačko novinarstvo prije nekoliko godina otkrio je kako je Dragan Čović bio na čelu Hrvatskog narodnog sabora (HNS) koje je političko nevladino udruženje primalo budžetski novac. Za obilježavanje godišnjice osnivanja Hrvatskoj vijeća obrane (HVO), HNS dobio je tada ukupno 16.750 KM iz budžeta: Zapadnohercegovačkog, Herceg-bosanskog i Posavskog kantona.

“Problematizirao sam to u smislu sukoba interesa jer on kao član organizacije, ne bi smio primati donaciju s budžeta veću od 10.000 marka”, pojašnjava Kalamujić.

Predmet je iznesen na Komisiju za sukob interesa 2018. godine, međutim desile su se kako kaže, neke političke peripetije, te se na sjednicu nisu pojavljivali predstavnici Hrvatske demokratske zajednice, a kasnije ni predstavnici iz reda srpskog naroda. Tri godine kasnije donesena je odluka kojom je Čović simbolično kažnjen sa odbijanjem 10 posto od jednomjesečne plate. Njegova tadašnja primanja su bila, prema riječima Kalamujića, ukupno 5.000 maraka.

“Ono što je bilo bitno, što sam ja prateći taj slučaj nakon objave teksta do izbora Komisija uopšte nije htjela da zasjeda o slučaju Čović. Iako su imali čitav predmet, učinjeno je to znatno kasnije”, rekao je Kalamujić.

Tokom istraživanja nije mogao dobiti nikakvu informaciju šta se dešava sa predmetom, osim što je mogao da se pojavi na sjednicama i da konstatuje da nema kvoruma za održavanje sjednice. ZaKalamujića je Komisija politička organizacija jer u njoj sjede prijatelji onih o kojima odlučuju i služe se svim mogućim sredstvima kako bi minimizirali sukob interesa.

“Zapravo nemaju nikakav značaj na to da vaspitno djeluju na političare i sprečavaju ih u daljem sukobu interesa”, dodao je Kalamujić.

Na sjednici Komisije u maju s dnevnog reda je skinuta tačka nacrta odluke o obustavi postupka protiv Roberta Vidovića, jer nije dostavljen novi materijal. Slučaj Vidovića bio je na dnevnom redu nekoliko puta, a njegov Ishod javnosti nije poznat. Ranije je pokretanje postupka protiv savjetnice Marinka Čavare vraćeno na doradu kako bi se utvrdilo kroz entitetski zakon utvrdilo da li je vijećnik u općini javna funkcija.

Kanlić kaže da je posebno zabrinjavajuće što se ne dobijaju nikakve informacije o ishodu glasanja, osim ukoliko nisu fizički prisutni na sjednicama o slučajevima koje je Transparency prijavio.

Erduan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo je rekao da je važno da građani i javnost budu upoznati sa radom Komisije jer sukob interesa predstavlja jedan od najvećih problema sa aspekta borbe protiv korupcije.

“Ukoliko on, kao takav nije transparentan, onda šta možemo očekivati? Taj proces mora biti transparentan, sve javne funkcije, pozicije, koje mogu dovesti do sukoba interesa bi trebale da budu transparentne, pa i sam process utvrđivanja sukoba interesa”, pojasnio je Kafedžić.

Dodaje da su baze podataka kakve je uspostavio Ured u Kantonu Sarajevo ključ za otkrivanje sukoba interesa.

“Smatram da smo mi efikasni sa aspekta transparentnosti, postupanja, dok u drugim kantonima pojedini nosioci javnih funkcija, mogu da budu legalno u sukobu interesa, jer ne možete blagovremeno otkriti. Mi to možemo brzo otkriti jer prije svega imamo nadležnosti, druga stvar imamo odjel za analitiku, imamo informacioni sistem i javno dostupne sve te podatke”, rekao je Kafedžić.

U Izvještaju o radu Komisije za prošlu godinu navedeno je da su preuzeli ukupno 20 nedovršenih predmeta od prethodnog saziva i da su donesene četiri odluke. Za 2025. je Komisija zaprimila ukupno 15 prijava o sukobu interesa, od čega su dvije anonimne. Nakon provjera, naveli su da je riješeno šest prijava.

Mahmutović kaže da je očigledno Komisija formirana da bi se udovoljilo evropskim standardima na papiru te da je očigledno da nemaju ambiciju raditi svoj posao.

“U ovom momentu taj saziv ili treba rekonstuirati ili treba tražiti način kako da rade svoj posao. Jedini način u BiH koliko ja vidim jeste da ih javno prozivamo i kritikujemo“, rekla je Mahmutović.