Srpski pasoš za sve koji se izjašnjavaju kao Srbi?

BEOGRAD – Predstavnici Pokreta socijalista Aleksandra Vulina podneli su Skupštini Srbije nacrt zakona o državljanstvu, po kome će svako ko se izjasni kao Srbin automatski dobiti srpski pasoš.

Ključne tačke prijedloga

• Uvodi se novi osnov za srpsko državljanstvo.
• Pripadnost srpskom narodu bio bi poseban kriterijum.
• Dobijanjem državljanstva stiče se i biračko pravo.
• Pravni analitičari upozoravaju na moguće zloupotrebe.

Šta predviđa novi zakon?

U Predlogu zakona o državljanstvu Republike Srbije, koji su početkom maja Skupštini Srbije podneli poslanici Đorđe Komlenski i Bojan Torbica, pripadnost srpskom narodu uvodi se kao jedan od osnova za sticanje državljanstva.

Naime, važeći Zakon predviđa da se srpsko državljanstvo može steći po četiri osnova: poreklo, rođenje na teritoriji Srbije, prijem i međunarodni ugovori. Novi predlog uvodi i peti osnov – pripadnost srpskom narodu.

Ko bi mogao dobiti srpsko državljanstvo?

Po ovom osnovu iseljenik ili njegov potomak stiče državljanstvo ako je navršio 18 godina života, nije lišen poslovne sposobnosti i pruži dokaz o pripadnosti srpskom narodu, prenosi Nova.

Predlog zakona precizira i da srpsko državljanstvo stiče i pripadnik srpskog naroda rođen u drugoj republici bivše SFRJ, koji je imao državljanstvo te republike ili je državljanin druge države nastale na teritoriji bivše SFRJ, kao i njegov potomak, bez obzira na mesto rođenja, državljanstvo i prebivalište.

Koji dokazi bi bili potrebni?

Dokazom o pripadnosti srpskom narodu smatra se javna isprava ili podatak iz službene evidencije nadležnog državnog organa države čiji je podnosilac državljanin ili druge države iz koje je vidljivo da se lice izjasnilo kao pripadnik srpskog naroda. Ovi dokazi mogu biti izvodi iz matičnih knjiga, uvjerenja, uvjerenja i druge javne isprave, kao i drugi podaci iz službenih evidencija.

S obzirom da ne postoji određeni rok za sticanje biračkog prava, sticanjem državljanstva na ovaj način, određena osoba bi automatski stekla pravo glasa i bila bi izabrana na nekim budućim izborima.

Šta kažu pravni stručnjaci?

Advokat i pravni analitičar Rodoljub Šabić kaže za Novu da je i letimičan pogled na sadržaj tog akta dovoljan da se zaključi da je njegov sadržaj problematičan. On ocenjuje da njegov predlog nije opravdan ni sa stanovišta formalnih uslova, ni sa stanovišta stvarnih interesa Republike Srbije.

“Važeći Zakon o državljanstvu, u dijelu u kojem reguliše prijem u državljanstvo, već značajno olakšava sticanje državljanstva pripadnicima srpskog naroda koji žive van Srbije. Eventualno donošenje novih zakonskih rješenja, kada bi se u praksi uslov za sticanje svodio praktično samo na ličnu izjavu o pripadnosti naciji i državi, dalo bi vrlo značajnu mogućnost bivšem i državljanstvu”, rekao je. krug lica koja imaju i ostvaruju pravo na državljanstvo“, objašnjava Šabić.

Zašto je hitna procedura kontroverzna?

On dodaje da je već na prvi pogled jasno da predloženi zakon nije u skladu sa Poslovnikom Skupštine, odnosno da ga krši. Kao primjer navodi da se predlaže donošenje zakona po hitnom postupku, iako zakon više nego očigledno ne ispunjava uslove za to predviđene poslovnikom.

On upozorava da se u potpunosti zanemaruje operativna obaveza da se da izjava o usaglašenosti predloga sa pravom EU, kao i da sam akt nije u skladu sa metodologijom za izradu propisa koju je usvojila Skupština Srbije.

„Potpuno nepotrebno, umesto eventualnih izmena ili dopuna, predlaže se potpuno novi, veoma sveobuhvatan zakon, iako sami predlagači u obrazloženju navode da postojeći pravni okvir najvećim delom nije menjan. Ovaj akt ne zaslužuje razmatranje, verujem da ga neće ni biti. Predlog je samo još jedan pokušaj da stranka kojoj pripadaju da potvrdi svoj plan o stvaranju srpskog sveta“, Šabić.

Na koje nas ranije zakone kritičari podsjećaju?

Podsetimo, Skupština Srbije je od početka godine usvojila dva seta različitih zakona, tzv. Mrdićev i Prašinovićev zakon, koje su direktno predlagali i poslanici vladajuće stranke, a na koje su i domaća i međunarodna javnost upozoravali da imaju ozbiljne nedostatke.

Početkom maja usvojen je set izmjena i dopuna izbornog zakona na prijedlog naprednjaka Miroslava Petrašinovića. Dok je objašnjenje nadležnih bilo da su preporuke ODIHR-a formalno usvojene, stručna javnost i posmatrači upozoravaju da se u suštini radi o igri izbornih pravila.

Nešto ranije, početkom godine, Skupština je usvojila set izmena i dopuna zakona o pravosuđu koje je predložio poslanik SNS Uglješa Mrdić. I dok su naprednjaci tvrdili da nova rješenja jačaju pravosudni sistem, stručnu javnost, Evropsku komisiju, oni su i prije usvajanja upozoravali da je na taj način ugrožena nezavisnost tužilaštva i da su ovi zakoni u suprotnosti sa ključnim evropskim vrijednostima, prenosi Novo.