Rat SAD-a i Izraela protiv Irana, koji ulazi u devetu sedmicu bez jasnog kraja, ozbiljno je poremetio jedan od najvažnijih pomorskih pravaca na svijetu. Prolaz kroz Hormuški moreuz, ključnu arteriju za transport nafte i gasa, gotovo je presušio, što je izazvalo lančane posljedice po globalna tržišta i lance snabdijevanja.
Prije eskalacije sukoba krajem februara, kroz ovaj uski prolaz svakog mjeseca prolazilo je oko tri hiljade brodova. Ogroman dio svjetske nafte, procijenjen na oko petinu ukupne trgovine, svakodnevno je tekao ovim putem. Danas je ta slika drastično drugačija, promet je sveden na minimum, a broj brodova koji prolaze može se gotovo zanemariti u odnosu na raniji intenzitet.
Stručnjaci ističu da je riječ o naglom i bez presedana poremećaju. U posljednja dva mjeseca promet kroz moreuz pao je na svega pet posto uobičajenog nivoa, što je već dovelo do nestašica rafiniranih proizvoda, posebno na azijskim tržištima koja su snažno ovisna o uvozu energenata.
Iako pojedini brodovi i dalje ulaze i izlaze iz Perzijskog zaljeva, trend pokazuje da ih više napušta područje nego što u njega dolazi. To jasno ukazuje na to da brodarske kompanije svjesno izbjegavaju rizičnu zonu i preusmjeravaju svoje rute gdje god je to moguće. Istovremeno, značajan broj plovila ostaje aktivan unutar lokalnih voda, posebno onih pod kontrolom Irana i regionalnih operatera.
Geografske karakteristike moreuza dodatno pogoršavaju situaciju. Na najužem dijelu širok je svega četrdesetak kilometara, što ga čini idealnom tačkom kontrole. Iran tu prednost koristi kako bi pojačao nadzor i uticaj nad pomorskim saobraćajem, bez potrebe za velikim vojnim rasporedom.
Situacija se dodatno zakomplikovala nakon kratkotrajnog primirja početkom aprila. Iako je najavljeno da će prolaz biti omogućen uz koordinaciju s iranskim vlastima, vrlo brzo su uslijedile nove tenzije i ograničenja. Iranske snage su čak predstavile alternativne rute koje prolaze bliže njihovoj obali, čime efektivno stavljaju promet pod direktniji nadzor.
Klasični međunarodni plovni koridori gotovo su napušteni, a dio brodova plovi bez jasnog i provjerljivog puta, što dodatno povećava nesigurnost. Uz to, Iran nastoji zadržati kontrolu i kroz naplatu tranzitnih naknada, što ovoj krizi daje i ekonomsku dimenziju.
S druge strane, Sjedinjene Američke Države odgovorile su blokadom brodova povezanih s iranskim lukama, dodatno komplikujući ionako napetu situaciju. Uprkos tome, dio brodova i dalje koristi rute koje je odredio Iran, a neki čak i preuzimaju teret u iranskim lukama.
Zemlje Perzijskog zaljeva, koje su inače među najvećim izvoznicima nafte, primorane su smanjiti proizvodnju zbog otežanog transporta i sigurnosnih prijetnji. Posljedice najviše osjećaju uvoznici, posebno u Aziji, gdje se već bilježe ozbiljni poremećaji u snabdijevanju gorivom.
Ako se ovakvo stanje nastavi, stručnjaci upozoravaju na mogućnost dugoročnog gubitka isporuka koje se ne mogu nadomjestiti drugim izvorima. To bi značilo ne samo dodatni udar na globalnu trgovinu, već i ozbiljne potrese u brodarskoj industriji, uključujući pad transportnih cijena i smanjenje aktivnosti širom sektora.
Datum i vrijeme objave: 29.04.2026 – 14:00 sati
