Održan naučni skup Prostor današnjeg Sarajeva u antičko doba

U Muzeju Sarajeva, u depandansu Despića kuća, danas je održan naučni skup s veoma važnom kulturno-historijskom i ekonomsko-turističkom temom pod nazivom “Prostor današnjeg Sarajeva u antičko doba” u organizaciji Filozofskog fakulteta – Odsjek za historiju i Odsjek za arheologiju Univerziteta u Sarajevu, Centra za historijska istraživanja i JU Muzeja Sarajeva.

Učesnici skupa bili su: dr. Salmedin Mesihović, dr. Dina Vajzović-Balihodžić, muzejski savjetnik Adnan Muftarević, dr. Jesenko Hadžihasanović, prof. dr. Amra Šačić Beća, dr. Edin Veletovac i Goran Popović.

Prisutne su pozdravili dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. Adnan Busuladžić i direktorica Muzeja Sarajeva mr. Indira Kučuk Sorguč koja je istakla da današnji skup nije samo naučni događaj nego je potvrda kontinuiteta misije Muzeja Sarajeva kao istraživača i promotora kulturno-historijskog naslijeđa.

– Naša je obaveza da, zajedno s akademskom zajednicom, nastavimo dalje istraživati, tumačiti i predstavljati bogatu i daleku prošlost Sarajeva i Bosne i Hercegovine – rekla je, navodeći da Muzej Sarajeva u Filozofskom fakultetu vidi svog vodiča i partnera u realizaciji društveno korisnih i kulturološko opravdanih i historijski relevantnih istraživanja.

Dekan Filozofskog fakulteta Adnan Busuladžić je podržao sve plodniji i konzistentniji rad Muzeja Sarajeva na polju uvezivanja sa arheolozima i historičarima s Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kao i sve veću otvorenost prema naučnoj i stručnoj javnosti, što ima dvosmjerni karakter i ojačava međusobnu saradnju. Teme koje obrađuju učesnici skupa, naglasio je Busuladžić, sistematiziraju određena istraživačka pitanja i prezentiraju naučne doprinose koji su, nakon izlaganja, bili predmetom diskusije, čime se dodatno afirmira značaj proučavanja lokalnog antičkog konteksta.

Naučni skup je podijeljen u dvije sesije: Arhelogija sarajevskog kraja u rimsko doba i Rimsko Sarajevo: Religija i kulturna baština. Salmedin Mesihović fokusirao je svoje izlaganje na antički stambeni kompleks u Krivoglavcima, koji se na osnovu epigrafskih podataka dovodi u vezu s familijom Publija Elija Viktorina. Autor navodi pronalazak građevinskog materijala, ostataka hipokausta i brončane skulpture boga Marsa, uz konstataciju sloja gareži, dok se u sažetku razmatra, ali ne i definitivno potvrđuje, identifikacija objekta kao ville rustice.

Dina Vajzović-Balihodžić klasificirala je i sistematizirala pokretni arheološki materijal s lokaliteta Ilidža, Stup i Zenik, s posebnim osvrtom na luksuznu slikanu keramiku i elemente rimske vojne opreme. U okviru iste sesije, Adnan Muftarević analizirao je pateru s Ilidže, koja je otkrivena 1950. godine i nalazi se u Muzeju sarajeva, u kontekstu kulta Kibele i religijskih praksi u rimskoj provincijalnoj sredini. Numizmatički aspekti zastupljeni su u izlaganju Jesenka Hadžihasanovića, koji obrađuje hronologiju i porijeklo kovnica rimskog novca s lokaliteta Aquae S….

Druga sesija, pod nazivom „Rimsko Sarajevo: Religija i kulturna baština“, obuhvatila je teme iz oblasti duhovne kulture i zaštite naslijeđa. Amra Šačić Beća analizirala je votivne i javne natpise s prostora municipija Aquae, primarno tretirajući kultove Apolona Tadena, Silvana, Silve i Kapitolijske trijade. Proces kristijanizacije i razvoj crkvene organizacije od I do VI stoljeća bili su predmet izlaganja Edina Veletovca, koji se oslanja na dostupnu arheološku građu i pisane izvore. Druga sesija je završena doprinosom Gorana Popovića, koji je donio analizu trenutnog stanja zaštite arheoloških lokaliteta u sarajevskoj regiji uz prijedloge za njihovu tehničku dokumentaciju i digitalnu i AI prezentaciju.

Kao jedna od specifičnosti antičkoga Sarajeva zabilježeno je da je u rimsko doba postajao sistem centralnog grijanja koje je dokazano kroz nalaze na području Ilidže, što je, uz terme i lječilišta, pokazatelj visokog napretka municipija Aquae S.

Nakon predavanja, povedena je veoma plodna diskusija, u kojoj su učestvovali i drugi historičari i muzeolozi s konstruktivnim pitanjima o budućnosti antičkog naslijeđa, nudeći kritički osvrt na trenutno stanje i perspektive njegovog očuvanja. Zaključeno je da rimsko naslijeđe na Ilidži, ali i na drugim lokalitetima u široj sarajevskoj regiji, mora biti zaštićeno i promovirano što danas nije slučaj. Predstavnici kulturno-historijskih i naučno-obrazovnih institucija uputit će zajedničku inicijativu prema vladajućim strukturama da se dosadašnji materijalni nalazi zaštite i adekvatno markiraju, stručno vaoriziraju i znalački prezentiraju u vidu otvorenog arheološkog parka ili na drugi način, jer u protivnom, na samim lokalitetima neće biti vidljivi.

Rezultat ovog susreta bit će snažnije povezivanje akademske zajednice i institucija kulture, čime se stvara čvrst temelj za dalju naučnu valorizaciju i promociju antičkog Sarajeva kao nezaobilaznog dijela evropske civilizacijske baštine.