Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini trenutno radi više od sedam tisuća stranih radnika, a među najtraženijim zanimanjima su kuhari, čistači, stolari, armirači, zidari i stolari. BHRT donosi tko su i odakle dolaze radnici koji rade u tvrtkama diljem BiH.
Već devet mjeseci 28-godišnji Lekh Nath iz Nepala radi u jednoj tvrtki u Bijeljini. Kaže da je zadovoljan uvjetima rada, a Bosnu i Hercegovinu je odabrao zbog dobre plaće i povoljne klime.
„Bosna je jako dobra zemlja. Prethodno sam osam godina radio u Dubaiju i imam dugogodišnje iskustvo u prodaji. Uvjeti rada su dobri, svi su jako ljubazni prema nama. Kad se razbolimo ili umorimo, tu su da nam pomognu. Klima u Bosni je dobra, slična onoj u Nepalu, i ovo je dobro mjesto za život.“, kaže Lekh Nath, radnik iz Nepala.
Prema procjenama, u Bosni i Hercegovini trenutno radi više od 7000 stranih radnika, uglavnom iz Nepala, Bangladeša i Indije. Za 21-godišnjeg Aagmana Bistu, Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj vidi svoju budućnost.
“Nisam očekivao da će ova zemlja biti ovako dobra. U Nepalu ne dobivamo puno plaća, a ovdje je plaća dobra i svi to volimo. Posao je težak, ali sam ga svladao. Planiram ostati ovdje što duže mogu.”, ističe Aagman Bista, radnik iz Nepala.
Ovogodišnja ukupna kvota za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini iznosi 7.427 radnih dozvola. Od toga se 4.500 odnosi na Federaciju Bosne i Hercegovine, 2.000 na Republiku Srpsku, a ostatak na Distrikt Brčko, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Većina stranih radnika trenutno je zaposlena u proizvodnji, poljoprivredi i građevinarstvu, prema podacima Agencije za zapošljavanje stranih radnika “Ino Balkan”.
“Ino Balkan je trenutno jedina licencirana agencija u Republici Srpskoj. Sam postupak je vrlo zahtjevan i traje nekoliko mjeseci, jer uključuje odabir kandidata, pripremu dokumentacije, izdavanje radnih dozvola, dozvola boravka i prijavu za zaposlenje.”, navodi Dijana Berić iz Agencije za zapošljavanje stranih radnika “Ino Balkan” Bijeljina.
“Potrebno je liberalizirati dolazak stranih radnika zbog nedovoljnog broja domaćih radnika na tržištu rada u BIH. Očekujemo da će zakonska regulativa u narednom razdoblju ubrzati proces dovođenja radne snage.”, ističe Mujo Hasić, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Na primjedbe da uvoz radne snage smanjuje cijenu rada u zemlji, poslodavci odgovaraju da strani radnici nisu jeftina radna snaga jer njihov angažman nosi dodatne troškove poput smještaja, integracije i administrativnih postupaka.
