Hobiji koje preporučuju neuroznanstvenici
Čitanje
Nije tajna da je čitanje dobro za nas – za razvoj kognitivnih vještina, empatije i kreativnog razmišljanja. “Čitanje otkriva nove perspektive i drugačiji način gledanja na svijet. Promišljanje o novim idejama izaziva ustaljene obrasce razmišljanja i jača sposobnost mozga za inovaciju”, objasnila je Stacy Vernon, savjetnica u američkom Centru za zdravlje mozga.
Ono što bi moglo biti još bolje od samog čitanja jest pridruživanje čitateljskom klubu, jer daje priliku za razmijenjivanje ideja s drugima, čime se dodaje društvena komponenta. “Sažmite ono što ste naučili i podijelite to s drugima. Razmislite kako nove informacije možete uključiti u svoj svakodnevni život”, dodala je Vernon.
Volontiranje
O prednostima volontiranja već smo pisali. Naime, pomaganje drugima, osim što je plemenita aktivnost, unaprjeđuje naše kognitivno i mentalno zdravlje. “Osjećaj svrhe u životu snažan je pokazatelj boljeg zdravlja mozga. Istražite svoje temeljne vrijednosti i način na koji one daju smisao vašem životu. Tražite povezanost s ljudima koji vam mogu donijeti drugačije perspektive”, savjetuje Vernon.
Ples
Tjelesna aktivnost prije svega je važna za naše fizičko zdravlje, no jeste li znali da ples, osim toga, može pomoći u prevenciji demencije?
“Ples je jedina tjelesna aktivnost koja je u velikom prospektivnom istraživanju pokazala zaštitni učinak protiv demencije”, objasnila je neuroznanstvenica Emilė Radytė. Ples, i to svaka vrsta, izaziva motoričku koordinaciju i snalaženje u prostoru, a istovremeno povećava društvenu povezanost. Čak i ako mislite da nemate ritma i da ples nije za vas, isprobajte jednostavan program poput satova zumbe.
Sviranje glazbenog instrumenta
Sviranje instrumenta jedan je od najboljih hobija za zdravlje mozga jer istovremeno aktivira pamćenje, koncentraciju, prepoznavanje obrazaca i razvoj novih vještina. Neuroznanstvenici ističu da je riječ o rijetkoj aktivnosti koja kombinira finu motoriku, slušnu obradu, radno pamćenje i regulaciju emocija, zbog čega pozitivno utječe na strukturu mozga. Iako su učinci najizraženiji kod ljudi koji su se glazbom bavili od djetinjstva, stručnjaci naglašavaju da i odrasli mogu ostvariti značajne kognitivne koristi ako krenu učiti instrument kasnije u životu.
Učenje novog jezika
Osim što je korisna vještina, učenje novih jezika pozitivno je za zdravlje mozga. Dvojezičnost je povezana s odgodom pojave demencije za četiri do pet godina. “Čak i odrasli koji uče novi jezik mogu ojačati izvršne funkcije mozga jer stalno potiskivanje jednog jezika radi korištenja drugog predstavlja svojevrsni trening za kontrolu impulsa. Nikada nije prekasno za instaliranje Duolinga!”, poručila je Radytė.
FOTO: Dupe Photos
