Šta se dešava kada se ugušimo i kako odvojiti takvo stanje od bolesti – često se pitaju svi oni koji su to iskusili. Ne postoji muškarac koji se u nekom trenutku svog života nije ugušio. Hajde da to malo objasnimo i odvojimo normalno gušenje od bolesti.
Sam čin gušenja je zaštitni refleks organizma koji nastaje kada hrana ili piće greškom uđu u dušnik umjesto u jednjak. Kada se to dogodi, mozak automatski šalje signal za jak kašalj kako bi izbacio strano tijelo i spriječio gušenje. Ovo je definicija tog stanja.
Dijelimo ga u dva stanja:
- Fiziološko gušenje
- Patološko gušenje ili disfagija, kako to medicinski nazivamo.
Fiziološki mehanizam i zašto se gušimo?
Prvi – fiziološki – je uobičajen način. Grlo je presek kroz koji vazduh prolazi do pluća, a hrana, odnosno tečnost, do želuca. Drugi – patološki – je uloga epiglotisa. Prilikom gutanja, mali mišićni preklop epiglotisa refleksno zatvara ulaz u traheju, tako da hrana ide u želudac.
Hajde da objasnimo sam čin gutanja.
Kada stavite hranu u usta, aktiviraju se mnogi mišići, ali mi to ne znamo. Mišići rade automatski. Postoji i psihološka komponenta – morate znati da ćete progutati. Čin gutanja uključuje više od 30 različitih mišića u i oko grla, a radnja traje manje od jedne sekunde. Prvo morate sažvakati hranu do veličine koju znate da možete progutati, a zatim je jezik gurne u zadnji deo grla, koji ima dva prolaza – jedan je jednjak, a drugi dušnik.
Nakon što završimo sa žvakanjem, vrijeme je za usmjeravanje hrane i tekućine. Ako pravilno gutate, čvrsta hrana ili tečnost prolazi u jednjak, a zatim u želudac. Kada jezik pomiče hranu u grlo, epiglotis (poklopac) se podiže i zatvara dušnik. Istovremeno se otvara i jednjak, koji je obično zatvoren kako bi se zaštitio sadržaj želuca. U tom trenutku, niz mišića u grlu tjera hranu u jednjak. To se naziva peristaltički talas i traje oko 10 do 15 sekundi. Time se završava čin gutanja.
Sada malo o gušenju.
Rečeno je da postoji podjela na fiziološko i patološko gušenje. Fiziološki je češći u mlađoj populaciji, dok je patološki češći kod odraslih.
Uzrok fiziološkog gušenja – kratak opis stanja
Ako udahnete u trenutku gutanja, ili ako pričate, smijete se i žurite, epiglotis nema vremena da se podigne i zatvori na vrijeme. Tada hrana ide u pogrešnom smjeru. Kako se to dešava? Budući da usta imaju dvostruku ulogu – uzimanje zraka za disanje i unošenje i gutanje hrane – proces ne ide uvijek glatko. Kada osjetite da je hrana otišla pogrešnim putem, to obično znači da je ušla u dušnik. Kod inače zdravih ljudi prisustvo stranog materijala u disajnim putevima je veoma neprijatno stanje i stimuliše jak refleks kašlja, koji čisti disajne puteve i brani ih od stranog sadržaja. Reakcija je automatska. Ako ovi refleksi ne izbace materijal, može se pojaviti i osjećaj gušenja.
Čak i ako ne dođe do gušenja, može doći do veoma ozbiljne upale pluća. A zašto se to dešava i šta je uzrok tome? Obično se radi o kognitivnom problemu (procesu sazrevanja) – osoba koja guta nije u potpunosti svjesna šta radi, odnosno njena pažnja je usmjerena na nešto drugo osim gutanja. Takođe se javlja tokom godina, jer mišići vremenom stare.
Najčešći uzroci povremenog gušenja
- Prebrzo jesti i nekontrolisano pričati dok su usta puna hrane.
- Nedovoljno žvakanje hrane prilikom gutanja velikih zalogaja.
- Umor, stres ili konzumacija alkohola, koji usporavaju reflekse mišića grla i gutanje.
Shutterstock.com
Šta učiniti u situacijama kada hrana ili tečnost idu pogrešnim putem?
U takvoj situaciji je teško postupiti, jer ljudi paniče, a to dodatno pogoršava situaciju i uzrokuje zatvaranje pojedinih organa od kojih je najvažniji dušnik. Preporučuje se da je u tom trenutku najbolje otpustiti taj refleks kašlja i pokušati malo jače iskašljati hranu. Na taj način će vam se pročistiti grlo i osjećat ćete se bolje za nekoliko sekundi. Malo vode takođe može pomoći, ali refleks kašlja je ipak najefikasniji.
Ako to ne pomogne, kod dece se praktikuje da se dete prevrne, uhvati za noge i udari leđima u nivou grudi ili oštro pritisne u predelu ispod grudne kosti, na spoju sa stomakom, što se preporučuje i odraslima.
Shutterstock.com
Uzrok patološkog gušenja (disfagija) – kratak opis stanja
Razlika između fiziološkog i patološkog gušenja je učestalost problema i uzrok njegovog nastanka. Ako se gušite često ili tokom svakog obroka, to može ukazivati na zdravstveno stanje poznato kao disfagija (otežano gutanje).
Ovdje i globalno, ovo stanje uzrokuje:
Moždani udar, Parkinsonova bolest, multipla skleroza ili demencija, koja slabi mišiće odgovorne za gutanje.
- gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)
Kada se želučana kiselina vraća i iritira sluznicu grla i sprečava normalan čin gutanja. Ova situacija je vrlo česta u posljednje vrijeme.
Prirodno slabljenje mišića jednjaka, iako česte tegobe nikako ne treba zanemariti i pripisati isključivo godinama.
Analiza uzroka disfagije pokazala je da je ovo stanje mnogo češće u odrasloj populaciji. Ovo stanje je važno prepoznati dok su prisutni početni simptomi, a važno je da se pacijent odmah javi ljekaru radi daljeg liječenja.
Liječenje disfagije
Što se tiče liječenja, ono zahtijeva timski rad.
Terapija disfagija zahtijeva multidisciplinarni pristup. U procesu učestvuju logopedi, neurolozi, otorinolaringolozi, nutricionisti, medicinske sestre i fizioterapeuti. Ovisno o težini poremećaja, pacijentima se preporučuju vježbe gutanja, prilagođen položaj tijela prilikom jela, posebne tehnike disanja, a često i promjene u ishrani.
Prilagođena ishrana obično uključuje seckanje i pasiranje hrane, oblikovanje u kašastu konzistenciju, kao i zgušnjavanje tečnosti, kako bi se smanjio rizik od gušenja. U težim slučajevima koristi se hranjenje putem sonde. Takav pristup omogućava sigurniji unos hranljivih materija i tečnosti, čime se smanjuje rizik od pothranjenosti i dehidracije.
Međutim, osim same terapije, ključna je i edukacija porodice i njegovatelja. Moraju naučiti prepoznati simptome i prilagoditi ishranu, kako bi pacijent mogao jesti bezbedno, sa osećajem dostojanstva i željom za životom.
Naslovna fotografija – Shutterstock.com
