Jedan od najrjeđih i najbogatije iluminiranih srednjovjekovnih rukopisa koji prikazuje legende o kralju Arturu i potrazi za Svetim gralom uskoro bi se mogao naći u javnim rukama, nakon što je za juli najavljena njegova prodaja na aukciji kuće Christie’s, s procijenjenom vrijednošću između 1,5 i 2 miliona funti.
Rukopis s 126 iluminacija prikazuje Merlina, vitezove Okruglog stola i potragu za Svetim gralom
Riječ je o rukopisu koji je više od 700 godina bio u privatnom vlasništvu i koji do danas nikada nije bio javno izložen niti detaljno naučno obrađen u cjelini. Stručnjaci smatraju da se radi o jednom od najvažnijih sačuvanih primjeraka ranih verzija legendi o kralju Arthuru, čarobnjaku Merlinu i Svetom gralu, piše The Guardian.
U jednoj od ilustracija, oslikanoj na fino obrađenom pergamentu i ukrašenoj listićima zlata, čarobnjak Merlin prikazan je kao moćni preobražajnik koji je poprimio oblik jelena koji govori. U drugoj sceni, vitezovi Okruglog stola prikazani su kako se vraćaju iz bitke kao pobjednici, što dodatno naglašava epski karakter rukopisa i njegovu povezanost s idealima srednjovjekovnog viteštva.
Stručnjaci ističu jedinstvenu umjetničku vrijednost i neistraženi tekst Lancelot-Grail ciklusa
Rukopis potiče iz perioda između približno 1290. i 1310. godine i sadrži tekstove iz starofrancuskog Lancelot-Grail ciklusa, jednog od temeljnih književnih korpusa arturijanske tradicije. U njemu se nalazi čak 126 minijatura, među kojima se posebno izdvaja rijetki prikaz Merlina u obliku jelena.
Prema riječima dr. Eugenija Donadonija, direktora odjela za srednjovjekovne i renesansne rukopise u Christie’su, ovaj primjerak je jedinstven među poznatim rukopisima te vrste. On navodi da su samo tri slična rukopisa danas poznata u privatnim kolekcijama, a ovaj je najstariji i najbogatije ilustriran. „Tekst je jedinstven, a iluminacije su izuzetno bogate, s obilnom upotrebom zlata koje je pažljivo polirano kako bi postiglo poseban sjaj“, naveo je Donadoni, ističući da su mnoge ilustracije izrađene tehnikom zlatnog listića, što je u srednjem vijeku bio izraz izuzetnog luksuza i visoke vrijednosti.
Stručnjaci smatraju da je rukopis nastao u kasnom 13. stoljeću, vjerovatno u radionici poznatoj kao „Majstor iz Liješke Apokalipse“, anonimnog, ali prepoznatljivog iluminatora čiji je stil karakterističan po izraženim crtama lica likova i dekorativnim detaljima poput crvenih tonova na obrazima figura.
Donadoni objašnjava da je taj umjetnik bio veoma tražen u svoje vrijeme, jer su njegovi rukopisi bili izuzetno skupi za izradu i namijenjeni bogatim naručiocima.
Više od sedam stoljeća u privatnim rukama: naučnici bez potpunog pristupa rukopisu
Kroz stoljeća, rukopis je prolazio kroz ruke različitih vlasnika – od srednjovjekovnog viteza iz 15. stoljeća, preko vitezova i kolekcionara, pa sve do francuskog industrijalca Jean Lebaudyja, po kojem je danas poznat kao „Lebaudyjev rukopis“. Među ranijim vlasnicima bio je i Sir Thomas Phillipps, poznati britanski bibliograf i kolekcionar srednjovjekovnih rukopisa. Stručnjaci naglašavaju da je upravo njegova dugotrajna privatna sudbina razlog zašto rukopis nikada nije u potpunosti istražen. Dr. Irene Fabry-Tehranchi sa Univerziteta Cambridge ističe da je izuzetno važno što bi djelo konačno moglo preći u javno vlasništvo.
„To je fascinantno, ali i problematično s naučne strane. Privatno vlasništvo nad ovako važnim rukopisom otežava istraživanja i ograničava pristup akademskoj zajednici“, navodi ona.
Prema njenim riječima, rukopis sadrži izuzetno bogate arturijanske priče predstavljene kroz minijature koje su izuzetne po svojoj umjetničkoj i narativnoj vrijednosti. Ona također ističe da su ovakvi rukopisi prvobitno nastajali za aristokratske pokrovitelje, vjerovatno i za žene iz visokog društva koje su posebno cijenile priče o kralju Arturu.
Moguća izmijenjena verzija priče o Merlinu otkriva srednjovjekovne intervencije u tekst
Posebnu pažnju stručnjaka privukla je i činjenica da rukopis sadrži izmijenjene dijelove poznate priče „Suite Vulgate du Merlin“, što sugeriše da je srednjovjekovni prepisivač ili naručilac aktivno intervenisao u tekst. U toj verziji priče, umjesto klasičnog naglaska na viteškim pustolovinama i liku vitezova poput Gawaina, više se pažnje posvećuje ratovima kralja Artura i pitanjima legitimiteta njegove vlasti, što mijenja ton i političku poruku originalnog teksta.
Stručnjaci smatraju da ovakve intervencije nisu bile rijetke u srednjem vijeku, jer su prepisivači i skriptoriji često prilagođavali tekstove ukusu naručilaca ili vlastitim interpretacijama. Ako rukopis bude prodan instituciji ili javnoj zbirci, to bi prvi put omogućilo detaljno naučno istraživanje i širu dostupnost jednog od najvažnijih sačuvanih svjedočanstava arturijanske književne tradicije.
Datum i vrijeme objave: 26.05.2026 – 10:37 sati
