Amina Pljevljak Bulbul: Snaga povjerenja

Iza hirurške sale ne stoji samo znanje, iskustvo i preciznost, nego i razgovori koji mijenjaju život. Amina Pljevljak Bulbul, dr. sc. med., specijalistica ginekologije i akušerstva i subspecijalistica ginekološke onkologije, svakodnevno donosi odluke koje zahtijevaju vrhunsku stručnost, ali i veliku ljudsku odgovornost. Sa njom smo razgovarali o savremenoj ginekološkoj hirurgiji, važnosti prevencije, povjerenju između ljekara i pacijentice te trenucima u kojima empatija postaje jednako važna kao i medicina.

Briga o ginekološkom zdravlju ne počinje tek kada se pojavi problem, nego mnogo ranije, redovnim pregledima, otvorenim razgovorom i pravovremenim informacijama. Upravo zato ovaj razgovor nije namijenjen samo ženama koje se suočavaju s dijagnozom, već svakoj čitateljici koja želi bolje razumjeti svoje tijelo, donositi informisane odluke i zdravlje staviti među svoje prioritete.

Amina Pljevljak Bulbul: Povjerenje je prvi korak svakog uspješnog liječenja

Razgovarala: Aida Olević Maljević

Ginekološka hirurgija danas više nije ono što je bila prije deset ili petnaest godina. Šta biste rekli da je najveća promjena koju žene možda još uvijek nedovoljno poznaju?

Najveća promjena u savremenoj ginekološkoj hirurgiji jeste razvoj minimalno invazivnih procedura koje su znatno unaprijedile oporavak i smanjile postoperativne komplikacije. Danas se liječenje planira individualno uz više komunikacije i razumijevanja. U svom svakodnevnom radu primarno se bavim otvorenom, radikalnom hirurgijom, koja i dalje ima ključnu ulogu u liječenju kompleksnih i onkoloških stanja.

Riječ je o zahtjevnim, često dugotrajnim operacijama koje traže visok nivo iskustva, preciznosti i potpune posvećenosti. U takvim slučajevima cilj nije samo tehnički uspjeh zahvata, već postizanje najboljeg mogućeg onkološkog ishoda i dugoročnog kvaliteta života pacijentice.

Često se hirurgija doživljava kao izrazito „hladna” grana medicine, ali žene koje vam vjeruju često upravo ističu vaš pristup i osjećaj sigurnosti koji im pružate. Koliko su empatija i komunikacija danas važan dio modernog ljekarskog rada?

Iako se hirurgija često doživljava kao tehnička i „hladna” grana medicine, odnos s pacijenticom je ključan i dio svakog procesa. Povjerenje, osjećaj sigurnosti i jasna komunikacija jednako su važni kao i sama operacija. Pacijentica mora razumjeti šta je čeka i osjetiti da nije sama. Upravo ta kombinacija stručnosti i empatije čini savremeni pristup medicini i daje najbolje rezultate.

U prosjeku imate i do deset operacija sedmično. Kako izgleda psihološka priprema za posao u kojem svaka odluka nosi ogromnu odgovornost?

Svaka operacija nosi veliku odgovornost, ali sa iskustvom dolazi i unutrašnja stabilnost. Priprema za operativni postupak zahtijeva visok nivo fokusa, discipline, detaljnu analizu, mentalnu pripremu i jasno definisan plan. Jednako je važno zadržati smirenost i povjerenje u vlastito znanje, kao i sposobnost da se u ključnim trenucima donesu pravilne odluke.

Kontinuitet u operativnom radu doprinosi sigurnijem donošenju odluka, dok se kvalitetna operacija temelji na znanju, iskustvu i trajnom stručnom usavršavanju, uz stalnu svjesnost odgovornosti prema svakoj pacijentici.

Savremena ginekološka hirurgija danas podrazumijeva minimalno invazivne procedure, brži oporavak i precizniji pristup. Koliko su žene u BiH danas informisane o mogućnostima koje moderna medicina pruža?

Iako savremena ginekološka hirurgija danas nudi izuzetno napredne mogućnosti, posebno kroz minimalno invazivne procedure, smatram da informisanost žena i dalje ne prati u potpunosti taj razvoj. U svakodnevnoj praksi često se susrećem s nedovoljno jasnim ili nepotpunim informacijama, što može dovesti do odgađanja pregleda ili nesigurnosti u donošenju odluka. Zato je važno otvoreno govoriti o dostupnim opcijama, jer informisana pacijentica donosi sigurnije odluke i ima veću kontrolu nad vlastitim zdravljem.

Upravo zato edukacija ima ključnu ulogu, kako za pacijentice, tako i za stalno usavršavanje nas ljekara. U tom kontekstu, dio svog profesionalnog usavršavanja realizovala sam u Kliničko-bolničkom centru „Sestre milosrdnice” u Zagrebu i Univerzitetskom kliničkom centru Maribor, gdje sam kroz učešće u laparoskopskim hirurškim procedurama dodatno razvila vještine iz oblasti minimalno invazivne hirurgije.

Bavite se ginekološkom onkologijom, granom medicine koja od žena traži mnogo hrabrosti. Kako izgleda razgovor s pacijenticom u trenucima kada joj morate saopštiti tešku dijagnozu?

Razgovor o teškoj dijagnozi jedan je od najzahtjevnijih trenutaka u medicini. Tada je ključno zadržati balans između stručnosti i ljudskosti, biti jasan, ali i pružiti osjećaj sigurnosti. Pacijentica mora znati da nije sama i da postoji plan liječenja. Smiren, iskren i empatičan pristup pomaže da se i najteže informacije prihvate uz povjerenje i nadu. Način na koji se informacija prenese često određuje i način na koji će se pacijentica nositi s cijelim procesom.

Mnogo se govori o prevenciji HPV-a i karcinoma grlića materice, ali i dalje postoji veliki strah od pregleda. Šta biste voljeli da svaka žena konačno razumije kada je riječ o preventivnim pregledima i HPV-u?

HPV virus se danas često spominje, ali u praksi i dalje dominira strah koji proizlazi iz nedovoljno jasnih informacija. Mnoge žene HPV doživljavaju kao ozbiljnu dijagnozu, iako se u većini slučajeva virus spontano eliminiše bez posljedica. Važno je razumjeti da rizik nosi dugotrajna prisutnost određenih visokorizičnih tipova, ali i tada govorimo o procesu koji traje godinama i koji se može na vrijeme otkriti.

Promjene na grliću maternice često se razvijaju bez ikakvih tegoba, što dodatno naglašava važnost preventivnih pregleda. PAPA i HPV test predstavljaju osnovu savremene prevencije. U cilju bolje edukacije i približavanja ovih tema, nedavno sam objavila stručnu kjnigu pod nazivom “Patologija grlića maternice” namijenjena dodatnom usavršavanju ljekara i unapređenju prakse. Redovni pregledi ne treba da budu razlog za strah, već način da se sačuva zdravlje.

Kada danas pogledate svoj profesionalni put od učenice koja je medicinsku školu završila u tri godine do doktorice nauka i subspecijalistice ginekološke onkologije, šta vas najviše čini ponosnom?

Kada pogledam svoj profesionalni put, najviše me ispunjava kontinuitet i posvećenost, od prvih koraka u medicini do današnjeg rada s pacijenticama. Svaka faza nosila je izazove, ali i motivaciju za dalji razvoj i usavršavanje.

Posebno sam ponosna na povjerenje koje mi pacijentice svakodnevno ukazuju, jer upravo ono potvrđuje da iza znanja i rada stoji i odnos koji gradimo s ljudima. Taj odnos, zasnovan na povjerenju i odgovornosti, koje se ogleda i u izboru operatera, predstavlja najveću profesionalnu potvrdu i ostaje najvažniji dio svakog uspješnog liječenja.

Foto: Privatna arhiva