Glavni tužilac Tužilaštva Brčko distrikta Zekerija Mujkanović govori za Oslobođenje o odnosu sa policijom, istragama, te imunitetu sudija i tužilaca.
TUŽILAŠTVO BRČKO DISTRIKTA JE SVIJETLI PRIMJER KADA JE RIJEČ O PROCESUIRANJU KRIVIČNIH DJELA I ONIH KOJI SU IH ČINILI. MNOGO STE USPJEŠNIJI I EFIKASNIJI KADA JE U PITANJU DOKAZIVANJE KRIVIČNIH DJELA ZA RAZLIKU OD DRUGIH TUŽILAŠTAVA ČIJI TUŽITELJI TEŠKO DOKAŽU I NEKA OD NAJJEDNOSTAVNIJIH KRIVIČNIH DJELA. PO VAŠEM MIŠLJENJU, ŠTA JE RAZLOG TOME? DA LI SU TUŽITELJI NEDOVOLJNO OBUČENI, NESPREMNI…?
– Ovo tužilaštvo već dugo osigurava efikasnost po postupanju predmeta. Radi se o unutarnjem aktu ovog tužilaštva prema kojem je naloženo da u predmetima opšteg kriminaliteta mora biti postupanje tužitelja svaka dva mjeseca, odnosno u predmetima privrednog kriminala i korupcije svaka tri mjeseca mora biti verifikovano da tužilac poduzima istražne radnje.
VAŽAN FAKTOR
Nemamo Sky predmete. Da li će ih Tužilaštvo BiH kroz regularnu proceduru spustiti u našu nadležnost, vidjet ćemo. To osigurava efikasnost u postupanju i brzo dolaženje do tužilačke odluke. Kada je riječ o onome što dodatno utiče na rad predmeta, to su već utvrđeni standardi profesionalnog postupanja. Važan faktor je dobra, svakodnevna saradnja sa policijom i u radu na svakom predmetu. Ovo su sve mehanizmi koji osiguravaju kvalitetno i efikasno procesuiranje predmeta kojima se mi bavimo. Što se tiče drugih, teško je o tome govoriti i procjenjivati. To rade drugi organi. Oni bi trebali da sagledaju svoj rad i vide gdje je mogućnost za unapređenje takvog rada.
U MARTU STE KAZALI DA NE DOBIJATE DOVOLJNO POLICIJSKIH IZVJEŠTAJA KOJI BI DOPRINIJELI PODIZANJU OPTUŽNICA ZA KORUPCIJU I KRIMINAL, TE TRAŽILI VEĆU PROAKTIVNOST I ANGAŽOVANOST U RADU POLICIJE. MNOGI SMATRAJU DA STE TO KAZALI KAKO BISTE OPRAVDALI TUŽILAŠTVO, TE DA SE MOŽE RADITI NA PREDMETIMA I ISTRAGAMA BEZ POLICIJSKIH IZVJEŠTAJA. DA LI JE TO ZAISTA I MOGUĆE, BUDUĆI DA GLAVNI DRŽAVNI TUŽILAC MILANKO KAJGANIĆ TVRDI DA NIJE?
– Moguće je i radi se, ali se tada kreće od nule po prijavama građana ili iz sfere politike po krivičnim prijavama. Takve prijave obično imaju za rezultat političku borbu ili diskreditaciju političkih protivnika. Kada krećete od nule, teško je osigurati adekvatne dokaze i provesti istragu koja će rezultirati podizanjem optužnice. Kao i za sva druga djela, na primjer opšteg kriminala, najbolji su oni predmeti koji krenu od ovlaštenih službenih lica koja prikupljaju kvalitetne dokaze. Takvi izvještaji imaju ogromnu vjerovatnoću da rezultiraju dobrim optužnicama i na kraju pozitivnim sudskim odlukama.
RANIJE STE UKAZIVALI NA ČINJENICU DA BI TUŽILAŠTVA U NAŠOJ ZEMLJI KONAČNO TREBALA DA POČNU DA SE “MIJEŠAJU U SVOJ POSAO”. KAKVA JE SADA SITUACIJA?
– Moramo svi podići profesionalnu odgovornost prema poslu koji obavljamo. Mi smo institucija koja radi u interesu društva i zajednice na kojoj postupamo, a naš (ne)uspjeh (ne) unapređuje tu zajednicu.
MNOGI TUŽITELJI GUBE SLUČAJEVE NAKON VIŠEMJESEČNOG SUĐENJA I ZA TO NE SNOSE (SKORO) NIKAKVE SANKCIJE. DA LI BI SE TREBALE UVESTI (STROŽIJE) KAZNE ZA NJIH, S OBZIROM NA TO DA SE NA VEĆINU TAKVIH SLUČAJEVA ULOŽI MNOGO NOVCA, A POTOM USLIJEDE I ODŠTETE KOJE OSLOBOĐENI NAPLAĆUJU IZ BUDŽETA BIH?
– Svugdje u svijetu je standard da sudije i tužitelji imaju imunitet za svoj rad. Ono što profesionalizam nalaže jeste povećana pažnja na predmetima koji su složeniji, koji mogu dovesti do takvih ishoda, kao i da se smanji mogućnost za donošenje oslobađajućih presuda. Ono što je meni poznato jeste da pravosuđe u BiH ima 94 procenta osuđujućih presuda, što je dosta visoko. Oslobađajućih presuda je uvijek bilo i bit će.
PITANJA I ODGOVORNOSTI
Jer da nije tako, radilo bi se o totalnoj prolaznosti optužnica kroz sud, onako kako je to tužilaštvo predložilo. To bi tada otvorilo druga pitanja – koliko su sudovi objektivni, koliko štite prava svih učesnika u postupku, prije svega, optuženih. Ukoliko iza toga stoji nemar ili eventualno počinjeno krivično djelo, onda ne važi ovo sve što sam rekao. Nego, ukoliko stoji eventualno umišljaj za donošenje takvih presuda ili odluka, onda to povlači odgovarajuću odgovornost.
PREMA REZULTATIMA ANALIZE TRANSPARENCY INTERNATIONALA I BIRN-A BIH, TUŽILAŠTVO BRČKO DISTRIKTA BIH JE IMALO NAJVIŠI INDEKS TRANSPARENTNOSTI (75). KAKO STE TO USPJELI I TRAŽE LI DRUGA TUŽILAŠTVA BILO KAKAV SAVJET OD VAS I TUŽILACA S KOJIMA RADITE?
– Naše strateško opredjeljenje jeste veća otvorenost ka javnosti. Mi smo od 2001. prepoznali da je otvorenost ka javnosti jedan od načina da zadobijemo povjerenje. Naš je standard da u komunikaciji sa javnosti damo najviše što možemo. OTVORENI PREDMETI Ponekad, u interesu istrage, moramo reducirati informacije koje moramo dati, ali naš je standard da damo onoliko koliko možemo. Vidjet ćemo da li postoje i dodatne mogućnosti da budemo otvoreniji ka javnosti. Bolje da mi dajemo informacije, nego da se nagađa.
U SEPTEMBRU OVE GODINE JE BRČANSKO TUŽILAŠTVO POTPISALO SPORAZUM O SARADNJI S UREDOM ZA PREVENCIJU KORUPCIJE. DOGOVORENO JE DA ĆE URED PROSLJEĐIVATI TUŽILAŠTVU INFORMACIJE O BILO KOJIM SAZNANJIMA O KORUPTIVNIM AKTIVNOSTIMA, KAO I PRIJAVE ILI SADRŽINSKI SLIČNE PODNESKE ZAPRIMLJENE OD TREĆIH OSOBA, TE DRUGA SAZNANJA KOJA PO PROCJENI UREDA MOGU KORISTITI TUŽILAŠTVU. DA LI JE BILO PRIJAVA?
-Dobili smo više prijava od njih. Za neke smo već imali otvorene predmete, a za neke nismo i na osnovu tih prijava su otvoreni predmeti. To će rezultirati tužilačkim odlukama. U narednom periodu ćemo vidjeti koliko će to biti uspješno.
TUŽILAŠTVO NA ČIJEM STE ČELU JE PRIJE NEKOLIKO MJESECI, RADI EFIKASNIJEG PROCESUIRANJA NAPADA NA NOVINARE, ODREDILO TUŽITELJA ZA POSTUPANJE PO OVIM PRIJAVAMA. DA LI JE BILO PRIJAVA, U KOJOJ SU FAZI, KAKO SU RIJEŠENE?
– Određen je tužitelj koji će raditi na ovim predmetima. Trenutno imamo prijavu da je napadnut urednik portala. Za taj slučaj smo osumnjičili tri osobe i prikupljamo dokaze.
