Bivši izvršni direktor organizacije Human Rights Watch (HRW) Kenneth Roth izjavio je da eventualna smjena glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda (ICC) Karima Khana zbog optužbi za seksualno nedolično ponašanje neće imati nikakav utjecaj na istrage koje Sud vodi, uključujući one koje se odnose na Palestinu, niti na već izdate naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta.
Roth, koji danas predaje kao gostujući profesor na Univerzitetu Princeton, u razgovoru za Anadoliju izjavio je da će države članice Međunarodnog krivičnog suda 24. jula odlučivati o budućnosti Karima Khana, ali da je pravni status već pokrenutih postupaka potpuno odvojen od sudbine glavnog tužioca.
Odluka o Khanu u rukama 125 država članica
Prema njegovim riječima, na posebnoj sjednici Skupštine država članica Rimskog statuta u New Yorku predstavnici 125 država glasat će o preporuci Izvršnog biroa da Karim Khan bude trajno suspendovan zbog optužbi za seksualno nedolično ponašanje.
„O tome odlučuje 125 vlada koje čine Skupštinu država članica. One imaju konačnu riječ kada je riječ o budućnosti glavnog tužioca“, rekao je Roth.
Nalozi za hapšenje ostaju na snazi
Govoreći o mogućim posljedicama po predmet protiv izraelskih zvaničnika, Roth je naglasio da eventualna smjena Khana ne bi mogla dovesti u pitanje naloge za hapšenje Benjamina Netanyahua i Yoava Gallanta.
Podsjetio je da je naloge već odobrilo Pretpretresno vijeće Međunarodnog krivičnog suda nakon što je ocijenilo da postoji dovoljno dokaza za nastavak postupka.
„Šta god da se pokaže u vezi s Karimom Khanom, u ovoj fazi to više nije presudno jer su sudije već zaključile da postoji dovoljno dokaza za nastavak procesa“, rekao je Roth.
Dodao je da optužnice nisu rezultat rada samo glavnog tužioca, nego velikog broja istražitelja, pravnika i drugih službenika Međunarodnog krivičnog suda.
„Optužbe su rezultat rada brojnih zaposlenih u Sudu, a ne samo tužioca. One ostaju na snazi i o njima će odlučivati sudije“, naglasio je.
Roth smatra da bi Khan trebao biti smijenjen
Iako smatra da optužnice protiv izraelskih zvaničnika neće biti dovedene u pitanje, Roth je istakao da vjeruje kako bi Karim Khan ipak trebao biti razriješen dužnosti.
Kazao je da smatra vjerodostojnim navode osobe koja ga je optužila za seksualno nedolično ponašanje.
Istovremeno je ocijenio da zaključak nezavisnog vijeća od troje sudija, prema kojem istraga Ujedinjenih nacija nije utvrdila zloupotrebu položaja niti seksualno nedolično ponašanje, ne predstavlja oslobađajuću odluku.
„To nije oslobađanje niti potpuno oslobađanje od odgovornosti“, rekao je Roth, objašnjavajući da istražitelji UN-a nisu formalno donijeli činjenične zaključke, zbog čega sudije nisu mogle same utvrđivati činjenice uprkos opsežnoj dokumentaciji koja im je dostavljena.
Upozorenje na moguće pokušaje diskreditacije ICC-a
Roth smatra da će administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa i izraelske vlasti vjerovatno pokušati iskoristiti slučaj Karima Khana kako bi dodatno narušili kredibilitet Međunarodnog krivičnog suda.
Ipak, naglasio je da optužbe protiv Khana nemaju nikakve veze sa stavovima Washingtona i Tel Aviva prema radu Suda.
„Hoće li Netanyahu i Trump iskoristiti svaku priliku da sebi osiguraju nekažnjivost? Naravno“, rekao je Roth.
Dodao je da se radi o političkim liderima koji, prema njegovom mišljenju, ne poštuju međunarodno pravo.
Kritike američkih sankcija
Bivši direktor Human Rights Watcha kritikovao je i sankcije koje je administracija Donalda Trumpa uvela protiv tužilaca i sudija Međunarodnog krivičnog suda.
Prema njegovim riječima, takve mjere predstavljaju pokušaj ometanja pravde i mogle bi se posmatrati kroz odredbe člana 70 Rimskog statuta, koji se odnosi na ometanje rada Suda.
„Trump bi želio uništiti Međunarodni krivični sud. To mu neće uspjeti“, rekao je Roth.
Naglasio je da Sud i dalje uživa podršku svih 125 država članica koje, kako kaže, stoje iza vladavine prava i procesuiranja najtežih međunarodnih zločina.
Promjena američkog stava prema ICC-u
Roth je podsjetio da su Sjedinjene Američke Države od samog osnivanja bile protiv Međunarodnog krivičnog suda.
Prema njegovim riječima, odnos Washingtona prema Sudu privremeno je postao blaži nakon što je ICC izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Međutim, tvrdi da je taj zaokret završio onog trenutka kada je Sud pokrenuo postupak protiv izraelskih zvaničnika.
Govoreći o optužbama protiv Netanyahua, Roth je rekao da bi, ukoliko izraelski premijer smatra da je nevin, trebao doći u sjedište Suda u Hagu i osporiti dokaze.
Kao primjer naveo je bivšeg predsjednika Kenije Uhurua Kenyattu, koji je tokom postupka pred Međunarodnim krivičnim sudom uspio osporiti optužbe koje su bile podignute protiv njega.
Glasanje o budućnosti Karima Khana
Karim Khan se u maju 2025. godine dobrovoljno povukao s funkcije glavnog tužioca nakon što su protiv njega iznesene optužbe za seksualno nedolično ponašanje.
Optužbe su postale javne nakon što je u maju 2024. godine zatražio izdavanje naloga za hapšenje Benjamina Netanyahua i tadašnjeg izraelskog ministra odbrane Yoava Gallanta zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti povezanih s ratom u Gazi.
Nezavisno vijeće od troje sudija koje je imenovao Međunarodni krivični sud u martu 2026. zaključilo je da istraga Ujedinjenih nacija nije utvrdila postojanje zloupotrebe položaja niti seksualnog uznemiravanja.
Uprkos tome, Biro Skupštine država članica na sjednici održanoj 8. juna odlučio je sazvati posebnu sjednicu za 24. juli, na kojoj će predstavnici svih 125 država članica kvalificiranom većinom odlučiti da li će protiv Karima Khana biti izrečene disciplinske mjere i hoće li ostati na čelu Tužilaštva Međunarodnog krivičnog suda.
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.
Datum i vrijeme objave: 23.07.2026 – 20:17 sati
