Dok Evropa bilježi rekordno visoke temperature, prioritetno pitanje postaje kako sačuvati zdravlje i gdje uopće provesti odmor i slobodno vrijeme. Rješenja poput odlaska na more ili na neka od jezera i dalje su izbor broj jedan, međutim, postoje alternative koje pružaju posjetiteljima ugođaj temperature koja ne prelazi 10 stepeni celzijusa. Tajanstvene podzemne svjetove u vidu pećina, možete pronaći širom Evrope, a nekoliko ih je i u Bosni i Hercegovini.
Nezaboravan i temperaturno ugodan izlet mogli biste doživjeti u pećini Postojnske jame u Sloveniji koju zovu još i Kraljica podzemnog svijeta. Kako navode na svom sajtu: “otvoreni su svaki dan, čak i tokom praznika i po lošem vremenu”. Razlog zašto je posljednjih 200 godina, Postojnsku jamu posjetilo više od 39 miliona posjetilaca iz cijelog svijeta, i u tome je što ovaj stjenoviti kompleks pruža raznovrsna iskustva; od vožnje podzemnom željeznicom dugom 3,7 kilometara (Prva svjetska željeznica u podzemnoj pećini otvorena je u Postojnskoj jami 1872. godine), do susreta sa zmajevim bebama. Ovdje ćete vidjeti i najdragocjeniji briljant u obliku pećinske formacije. Postojansku jamu čine visoke planine, rijeke i prostrani podzemni hodnici ili dvorane. Ukoliko volite istraživati, te vas zanima svijet speleobiologije, ovo svjetski poznato prirodno čudo je sljedeća destinacija za koju biste trebali rezervirati kartu.
Do ovog komleksa moguće je stići automobilom iz Ljubljane, parking se nalazi direktno kod ulaza, dok je preporuka ulanicu rezervirati ranije online.
Kako izgleda posjeta
Posjeta Postojnskoj jami počinje na ulaznoj stanici jamske željeznice. Voz prvo prolazi kroz umjetni tunel, izgrađen prilikom izgradnje dvokolosiječne željeznice 1964. godine. Zatim slijedi Gotička dvorana, bogato ukrašena stalaktitima i stalagmitima, te Plesna dvorana, koja je već 200 godina mjesto održavanja raznih događaja. Dok razgledate skulpture prirode, voz vas vozi još dva kilometra dalje u pećinu, do Velike planine, gdje silazite i nastavljate posjetu pješice.
Staza vodi pored Velike planine (poznate i kao Kalvarija), preko Ruskog mosta u Prekrasne pećine, kroz Špagete, Bijelu i Crvenu dvoranu, sve do Briljantnog prolaza, gdje se nalazi najpoznatiji stalagmit i simbol Postojnske jame.
Ruta zatim vodi pored akvarija s ljudskim ribicama i u Koncertnu dvoranu, gdje saznajete o jedinoj podzemnoj pošti na svijetu, kupujete suvenire, ponovo se ukrcavate u voz i vraćate na površinu.
Za odrasle ovo iskustvo košta 34,90 eura, studenti će platiti 27,80 eura, djeca od šest do 15 godina 20,70 eura, a djeca do pet godina 1 euro.
Samo devet kilometara od Postojnske pećine čeka vas dvorac Predjama, rangiran među deset najfascinantnijih dvoraca na svijetu.
Najveća ledena pećina na svijetu
Posjeta najvećoj ledenoj pećini na svijetu Eisriesenwelt pruža turističku avanturu za cijelu porodicu. Kako navode na svojoj stranici, ovaj ledeni kompleks u kojem temperature padaju ispod nule, zbog čega su masivne ledene skulpture netaknute, otvoren je svaki dan od 8:30 do 15:00 sati, te je potrebna online kupovina ulaznice s vremenskom rezervacijom.
Do kraja 19. stoljeća, ova pećina uklesana duboko u Alpama, ostala je potpuno nepoznata. Ne postoji dublja priča o tome šta je razlog, on je jednostavan, može se isčitati iz zapisa o Eisriesenweltu, u to vrijeme malo ko je bio zainteresiran za istraživanje pećina. To će pokušati promijeniti 1879. godine, salzburški prirodnjak Anton von Posselt-Czorich, kada se upustio u provaliju od oko 200 metara, te otkrio unutrašnjost pećine Eisriesenwelt (Svijet ledenih divova). Godinu kasnije, objavio je detaljan izvještaj o svom otkriću u časopisu Alpskog kluba. Međutim, radikalno neće rasti njen značaj nakon toga, on će uslijediti tek godinama kasnije. Kasnije će se u istraživanje ovog zaboravljenog mjesta, uključiti i drugi istraživači. 1920. godine izgrađene su “koliba istraživača” i prve rudimentarne strukture za penjanje koje vode do pećine i njene unutrašnjosti.
Do 1924. godine, ledeni dio pećine bio je u potpunosti dostupan jednostavnim drvenim stazama. Dugih 35 godina do pećine se moglo doći samo pješice, tek od 1955. godine do pećine je moguće doći žičarom. I danas je do žičare potrebno jednu kraću rutu prepješačiti. Inače, Eisriesenwelt se nalazi u blizini gradića Werfen, a njeni hodnici su dugi više od 24 kilometra.
Osim ovih pećina, ukoliko vas put odvede do Slovačke, imate priliku posjetiti Dobšinsku ledenu pećinu, koja je i pod zaštitom UNESCO-a. Prosječna temperatura u zaleđenim dijelovima kreće se -3,9 do -0,2°C, dok je prosječna temperatura u nezaleđenim dijelovima između 0,8 do 3,5°C.
Kako je navedeno u opisu pećine, njeni prostori se od početka spuštaju, što zajedno sa sjevernom orijentacijom omogućava spuštanje hladnog zraka i hlađenje pećine. Pećina se sastoji od Velike i Male dvorane, Rufinijevog hodnika i Urušene kupole, dok kompleks ima i dijelove koji su bez leda. U ovoj pećini posjetitelji su do 1946. godine mogli klizati tokom cijele godine. Među onima koji su to radili bio je i čehoslovački umjetnički klizač Karol Divín koji je ovdje i trenirao.
U Francuskoj se možete rashladiti i “opiti” nezaboravnim uspomenama u Gouffre de Padirac i Aven Armand pećinama. Svjetski poznata šuma Aven Armand od 400 stalagmita donijela je ovoj pećini reputaciju jedne od najljepših u Francuskoj. Ukoliko se odlučite za Padirac pećinu, središte zemlje možete otkriti samostalno, grupno, a u ponudi su i VIP posjete.
Istraživanje počinje spuštanjem u centar pećine na dubini od 75 metara, gdje vas potom čeka istraživanje podzemnih galerija 103 metra ispod površine, iskusit ćete i izlet brodom, i to u pratnji vodiča, gdje vas s druge strane čekaju brojne geološke atrakcije, oblikovane “rukom” prirode. U srcu sezone odrasli izlet plaćaju 24 eura dok van sezone cijena ulaznice iznosi 20 eura. Studetni i djeca također plaćaju ulaznice koje su nešto jeftinije.
Pećine u BiH
Bosna i Hercegovina također ima svoje adute u tajanstvenim podzemnim biserima. Vjetrenica, smještena oko 300 metara od manastira Zavala u opštini Ravno, u srcu Hercegovine, gdje temperatura tokom cijele godine iznosi stalnih oko jedanaest stepeni Celzijusa, najpoznatija je pećina u Bosni i Hercegovini. Ona je također od 1950. godine zaštićeni spomenik prirode i u njoj je otkriveno oko 6.700 metara podzemnih kanala.
U Vjetrenici ćete imati priliku osjetiti ljepotu prostranih hodnika i dvorana, vidjeti brojne naslage siga, jezera, vodopade, potoke, ali i rashladiti se pod strujanjem snažnog vjetra na ulazu te na nekoliko mjesta u unutrašnjosti pećine. Ovdje je svoj dom našao i čuveni vodozemac, takozvana “čovječija ribica”.
Ukoliko ne želite putovati daleko od glavnog grada BiH, odredište bi moglo biti Orlovača koja se nalazi u mjestu Sumbulovac i zaseoku Donje Sinjevo udaljeno 10 kilometara od centra Pala i 1 kilometar od magistralnog puta. “Stijena Orlovača ima veoma razvijen speleološki sistem ispresjecan brojnim pukotinama koje su odigrale bitnu ulogu u stvaranju podzemnih kanala koje je tokom vremena voda proširila stvarajući prostrane kanale i dvorane. Osnova pećine se sastoji iz jednog glavnog i nekoliko manjih kanala od kojih se jedan završava stalnim podzemnim tokom rijeke Sinjave. Pećinu je moguće posjetiti isključivo u pratnji stručnog vodiča, a obilazak traje od 30 do 45 minuta i to u periodu od 15. aprila do 15. oktobra. Zbog zaštite faune pećine posjetioci se moraju strogo pridržavati pravila koja vodička služba odredi”, navodi se na službenoj stranici Turističke organizacije Opštine Pale.
Još jedan nacionalni spomenik, Hrustovačka pećina, nalazi se kod Sanskog Mosta. Turistima je zanimljiva ne samo zato što u njoj mogu pronaći hlad tokom ljetnih vrućina, već prije svega, što je prebogata arheološkim nalazima. neki od njih pokazuju da je u njoj bilo naseljeno stanovništvo još u vrijeme kada je veći dio Evrope bio prekriven ledom, a o tome svjedoče između ostalog osam ognjišta koja su kasnije otkrivena kao i brojni premeti od keramike.
Do pećine, koja se nalazi na brdu Strane, iznad izvora potoka Glibaje, se dolazi pješačkom stazom. Duga je oko jednog kilometra, te obiluje pećinskim formacijama stalaktitima i stalagmitima.
