Šefica Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, ambasadorica Kathleen Kavalec, održala je danas, 22. juna 2020. godine, online sastanke s gradonačelnikom Brčko distrikta BiH, Sinišom Milićem i predsjednikom Skupštine, Esedom Kadrićem.
U fokusu sastanaka bio je značaj usvajanja ključnih zakona Brčko distrikta prije predstojećih izbora, kao što su Zakon o udruženjima i fondacijama, Zakon o javnim okupljanjima i Zakon o nacionalnim manjinama. Ambasadorica Kavalec izrazila je nadu da će usvajanje ovih zakona biti realizovano u prvom čitanju u julu, te da će biti konačno usvojeni do septembra.
Također, ističe da misija OSCE-a u BiH podržava vlasti Distrikta u njihovim aktivnostima na izradi nacrta Zakona o sukobu interesa, te ostalih mjera u borbi protiv korupcije.
Na sastanku se razgovaralo i o značaju uspostave Antikorupcijskog ureda Brčko distrikta i imenovanja vršioca dužnosti direktora tog ureda. “Ovakav Ured bi imao pozitivan uticaj na provedbu antikorupcijskih zakona u Distriktu”, kazala je ambasadorica Kavalec.
Naravno, osjetljiva tema za brčanske skupštinske zastupnike i političare je upravo “BORBA PROTIV KORUPCIJE”. Zašto? Pa zato što je Brčko distrikt mali grad sa svojom okolinom u kom se sve zna. Iako se mnoge radnje odvijaju ispod crnog šešira i s brda s dola, namještanje građevinskih tendera, izdavanja građevinskih dozvola, namještanja konkursa, igranje moonopla distriktom i sl.,
sve je to jako dobro uvezano i zašuškano jer ipak Skupština je ta koja donosi zakone i odluke.
Stubovi distrikta su:
SKUPŠTINA,
GRADONAČELNIK,
SUD
TUŽILASTVO i
POLICIJA.
Svaka institucija koju smo nabrojali ima svog šefa. Dakle, skupštinska većina uticajem političke partije, odnosno stranke, konkursom bira šefa za svaku navedenu poziciju. Dakle, ne biraju građani, jer građani čak ni gradonačelnika nemaju pravo da izaberu.
Za koga god građani da glasaju u obavljanju funkcije gradonačelnika, to odmah pada u vodu jer gradonačelnika i šefove određuje Skupština, odnosno vladajuća većina. A o ministrima da i ne pričamo. Kada imate sve ove institucije pod uticajem Vlade, kako onda očekujete da bi neko od tih šefova pomenutih institucija išao protiv onih koji su ih postavili na tu poziciju? To bi značilo da idu sami protiv sebe, zar ne?
U nekom demokratskom, boljem vremenu, situacija u kojoj šefovi ignorišu sumnjive i nedopustive moralne radnje onih koji su ih postavili na istu poziciju zvala bi se NESAVJESTAN RAD. Međutim, taj termin je preinačen u neko drugo značenje koje je danas jako fleksibilno.
Dakle, ako je mene na poziciju za šefa postavila SDXXX ili npr. “SAVEZ BOLJE BUDUĆNOSTI ROCCAA SIFFREDI-a“, to znači da, ukoliko primijetim sumnjive protivzakonite radnje, moram da šutim jer ukoliko odlučim prijaviti to nadležnim organima, kakvi god oni bili, postoji velika vjerovatnoća da ću izgubiti posao ili će mi namjestiti nešto što nisam uradio. Nikada niko od političara nije snosio odgovornost u Brčko distriktu ili izdržavao zatvorsku kaznu zbog korupcije ili nepotizma. Vjerovatno i neće još dugo vremena. Oni koji bivaju uhapšeni budu i pušteni jer se ne može dokazati ono što su uradili. Logično, zar ne? Ali, ne pravimo se ludi, svako svakoga poznaje u Distriktu.
Tako npr. bivši direktor Federalne uprave civilne zaštite FAHRUDIN SOLAK inače jedan od glavnih aktera afere RESPIRATORI protiv kojeg se vodi sudski proces prema tvrdnjama njegovih bivših kolega i upolsenika kada je prvi dan došao na posao radnicima je rekao: “JA NISAM OVDJE POSTAVLJEN JER SAM PAMETAN! JA SAM OVDJE POSTAVLJEN JER DOBRO SLUŠAM”
Prema tome možemo zaključiti punotoga iz ovih izrečenih riječi osumnjičenog FAHRUDINA SOLAKA koji se trenutno brani sa slobode.
Takođe svakako će biti interesantno posmatrati predložena imena koja bi činila najavljeni antikorupcijski ured ukoliko tu budu neki novi ljudi stranački nepovezani ili u najboljem slučaju stranci. Tek tada bi se moglo nešto pozitivno i napraviti. Brčanski lopovluk ima uticaja na sve, ali bolna tačka su im upravo STRANCI jer tu nemaju nikakav uticaj, prvenstveno zbog toga što 99% zastupnika u Skupštini ne poznaje osnove engleskog ili nekog drugog stranog jezika, a da ne pominjemo francuski, kao prvi diplomatski jezik. Ne znam ni sam zašto, ali svaki pravi Brčak bi na to rekao: “To ti je, bolan, za naše poslanike špansko selo.” šta god da to značilo.
Međutim, ukoliko se pojave imena koja kruže godinama ili postave klimači glavom, onda slijedi uzaludno trošenje novčanih sredstava na još jedan neefikasan ured. Ne bi nas iznenadilo da se tu nađu imena političara koji su odlučili napustiti svoju skupštinsku karijeru i uvaliti se u antikorupcijski ured kako bi sami sebe zaštitili zbog grijeha iz prošlosti.
No, tu temu ćemo ostaviti za neki drugi put. Ono što nas sad interesuje je zakon koji je predviđen u julu, a to je Zakon o nacionalnim manjinama. Šefica misije je strogo naglasila ovaj zakon. Vjerovatno zbog očiglednog problema koji ugrožava stvarne nacionalne manjine.
Ovaj zakon će biti od velikog značaja ako bude obuhvatio izborni zakon i izborni proces i precizirao ko, a ko ne, te na koji način može biti izabran u Skupštinu kao nacionalna manjina. Pravedno bi bilo da pravo stiče samo onaj koji se duže od 18 godina vodi kao pripadnik naionalne manjine. Time bi oni koji se rode kao pripadnici nacionalne manjine dobili pravo bavljenja politikom sa 18 godina, odnosno kada postanu punoljetni umjesto da Bošnjaci, Srbi ili Hrvati u kasnim četrdesetim godinama preko noći postaju Kinezi.
Tako smo, primjerice, u Brčko distriktu dobili po prvi put Turke koji nisu do sada bili zastupljeni. Interesantno, kad smo kod Turaka. Nakon što smo dobil zastupnika Turčina, ambasada Turske u BiH se nikada nije oglasila i pohvalila ovaj čin. Pitam se zašto i da li oni uopšte znaju da imaju zemljaka u brčanskoj Skupštini. Kontaktirat ćemo ih mailom i pitati zbog čega to nikada nisu istakli u svojim saopćenjima.
Nakon Turaka ne bi trebalo da nas iznenadi da se do oktobra pojavi i VLAH zašto da ne, ja sam za. Šta ima veze? Kada mogu svi ostali, zašto i vlasi ne bi mogli? Pomislite kako bi to samo cool zvučalo za jednog, recimo, bivšeg Bošnjaka koji je odlučio da se opredijeli za nacionalnu manjinu. Zamislite njegov predizborni plakat u gradu: natpis sa slikom, npr. (karikiram) Mujo Dervišić- VLAH. Zar nije cool? Ja bih odmah za njega glasao.
No, da se vratimo suštini. Ovaj zakon je jako bitan jer se moraju zaustaviti zloupotrebe istog da bi se donijela pravda stvarnim nacionalnim manjinama koje su oštećene ovim propustom ili zloupotrebom zakona. Podsjećamo, uslov za ulazak u Skupštinu Brčko distrikta narodima BiH, odnosno stranačkim kandidatima, je 700/800 glasova, zavisno od izlaznosti na izborima, dok je nacionalnoj manjini dovoljno samo 300/350 glasova.
Dosadašnji pripadnici nacionalnih manjina su pretežno produžene ruke šefova vladajućih partija, koji u Skupštini Brčko distrikta BIH za četiri godine mandata nemaju tri političke rasprave. Ukratko, oni su sluge velikih partija, a kasnije na neki način postanu i dio tih političkih partija.
Nadamo se da će OSC u suradnji sa OHR-om BiH uticati na zaštitu zloupotrebe zakona i ugrožavanja prava stvarnih naacionalnih manjina koja se godinama zloupotrebljavaju.
U suprotnom građanima ostaje samo nada i da kažu drevne riječi koje glase: “In God We Trust“
Piše: Galilleo Da Vinci – VLAH