Makrobiotička dijeta je stroga dijeta koja uspješno smanjuje količinu toksina u tijelu. Uključuje dijetu cjelovitih žitarica i povrća, kao i izbjegavanje hrane bogate mastima, soli, šećerom i umjetnim sastojcima. Iako se dijeta reklamira kao komplementarna terapija za neke vrste raka, trenutno ne postoje naučni dokazi koji bi podržali njene prednosti protiv raka. Preliminarna istraživanja pokazuju da može poboljšati kontrolu šećera u krvi kod dijabetesa tipa 2 i smanjiti upalu.
Međutim, uprkos nedostatku dokazanih prednosti, dijeta je puna nutritivno bogatih namirnica, pa može biti zdrava ako je pravilno koristite. Kao i svaka restriktivna dijeta, može biti teško slijediti i može dovesti do nutritivnih nedostataka ili poremećaja u ishrani.
Pročitajte više u ovom članku kako biste saznali kako dijeta funkcionira, koje namirnice uključuje, koji su rizici i prednosti i još mnogo toga.
Istorija makrobiotičke ishrane
Tokom 1920-ih, japanski filozof George Osawa (George Ohsawa1893–1966, (1) razvio je makrobiotičku ishranu. To je plan prehrane bogat vlaknima, složenim ugljikohidratima i niskim udjelom masti koji se fokusira na cjelovite žitarice i povrće.
“Zašto u modernoj zapadnoj civilizaciji postoji toliko bolnica i sanatorija, lijekova i lijekova, toliko mentalnih i fizičkih bolesti? Zašto postoji toliko zatvora, veliki broj policije, ogromne zračne, pomorske i kopnene snage?” pitao je George Osawa, osnivač makrobiotičke dijete.
Iza ovih problema, rekao je, krije se jednostavan odgovor. “Bolesni smo, fiziološki i mentalno”, napisao je Osawa u svojoj knjizi Zen makrobiotika iz 1960. U tom radu eksplicitno je formalizirao svoju makrobiotičku filozofiju za zapadnjačku publiku.
“Makrobiotika nije ni empirijska narodna medicina, ni mistična, palijativna, religijska, naučna, duhovna, simptomatska tehnika. To je biološka i fiziološka primjena istočnjačke filozofije i medicine”, napisao je.
Ideja da je ljudska bolest uzrok problema modernog svijeta glavna je okosnica makrobiotičkog pokreta koji je Osawa osnovao sredinom 20. stoljeća. Osavin četvorodelni recept za lečenje bolesti bio je: prirodna hrana, bez lekova, bez operacije i puno aktivnosti. Makrobiotička prehrana potiče konzumaciju neprerađene, organske i lokalno uzgojene hrane. Obeshrabruje konzumaciju masne, prerađene, slane i zaslađene hrane, kao i upotrebu dodataka ishrani.
Shutterstock.com
Lista makrobiotičkih namirnica
Ova vrsta dijete uključuje:
• Integralne žitarice
Otprilike 50 posto ishrane čine integralne žitarice, kao što su smeđi pirinač, ovas, ječam, spelta, proso.
• Povrće i morske alge
Oko 25-33 posto ishrane čini povrće kao što su brokula, šargarepa, karfiol, kelj, rotkvice i mnoge druge biljke, razne alge i klice.
• Mahunarke
Ova kategorija čini 5-10 posto prehrane i uključuje namirnice kao što su sočivo, azuki pasulj, slanutak, tofu, tempeh i drugi proizvodi od mahunarki.
• Razna hrana
Oko 5-20 posto prehrane može uključivati voće, bijelu ribu, sjemenke, orašaste plodove, miso supu.
Namirnice koje treba izbjegavati u makrobiotičkoj prehrani
Dijeta savjetuje da se ne jede prerađena hrana i proizvodi životinjskog porijekla. Namirnice koje treba izbjegavati su meso, mliječni proizvodi, jaja, životinjske masti, zatim rafinirani šećer, umjetni zaslađivači, kemijski aditivi i genetski modificirana hrana.
Prednosti makrobiotičke dijete
Ljudi koji slijede dijetu sa malo masti i životinjskih proizvoda, kao što je makrobiotička ishrana, mogu imati niži nivo holesterola. Ovo bi moglo pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti i drugih opasnih zdravstvenih stanja. međutim, ove prednosti se mogu postići i raznolikom i uravnoteženom ishranomčak i ako ne slijedimo takve restriktivne planove ishrane, kao što je makrobiotička dijeta.
Neka istraživanja su istraživala efekte makrobiotičke prehrane na rak i dijabetes.
Makrobiotika i rak
Prema studiji iz 2015. (4), mnogi elementi makrobiotičke prehrane povezani su sa smanjenom upalom u usporedbi sa standardnom američkom prehranom. Ovo može smanjiti rizik od raka. Međutim, to nije naučno dokazano i potvrđeno. Zbog ograničenog istraživanja, NCI (Nacionalni institut za rak5) kaže da ne može da donosi zaključke o efikasnosti ishrane kao komplementarne terapije.
Dijabetes tipa 2
Studija iz 2015. (6) pregledala je istraživanja koja su upoređivala efekte različitih dijeta na osobe sa dijabetesom. Rezultati pokazuju da mediteranska, vegetarijanska i niskokalorična prehrana može pomoći u liječenju dijabetesa tipa 2. Međutim, kratkoročna i srednjoročna klinička ispitivanja su pokazala da makrobiotička dijeta dovodi do brže kontrole šećera u krvi.
Prednosti su uključivale niži holesterol, poboljšanje nivoa šećera u krvi, povećanu osetljivost na insulin – koji pomaže ćelijama da apsorbuju šećer iz krvi, smanjen krvni pritisak, smanjenu telesnu težinu.
Važno je napomenuti da su istraživanja pokazala ova poboljšanja samo u kratkom i srednjem roku. Istraživači ne znaju da li je makrobiotička dijeta efikasna za dugotrajno liječenje dijabetesa tipa 2.
Rizici makrobiotičke dijete
Osoba koja se striktno pridržava makrobiotičke prehrane ne jede životinjske proizvode, što može dovesti do nutritivnih nedostataka. Američki institut za istraživanje raka upozorava da plan ishrane može dovesti do niskog unosa proteina, kalcijuma, gvožđa, vitamina D, vitamina B12.
Kako bi se spriječili nedostaci, ljudi zainteresirani za ovu dijetu mogu se posavjetovati s nutricionistom o odgovarajućim zamjenama za hranu na biljnoj bazi.
Osim toga, Cancer Research UK (CRUK) napominje da su mnoge namirnice uključene u ishranu relativno niskokalorične. S vremenom, osoba koja se hrani na ovaj način može izgubiti na težini, što možda nije u skladu s njenim zdravstvenim ciljevima.
Dijeta također može biti teška za pridržavanje i društveno restriktivna, tako da ljudima može biti teško da jedu obroke sa porodicom i prijateljima dok se drže svog plana ishrane.
Prednosti makrobiotičke dijete
Makrobiotička prehrana bogata je hranjivim tvarima iz povrća i cjelovitih žitarica koje su važne za zdravlje. Takođe je bogat prirodnim jedinjenjima koja se nalaze u biljnoj hrani, odnosno fitonutrijentima. Oni mogu ponuditi brojne zdravstvene prednosti, kao što su smanjenje upale i poboljšana imunološka funkcija.
Prema Cancer Research UK (CRUK)- (2), ovaj plan prehrane je zdrav ako ga ljudi slijede umjereno.
I konačno…
Makrobiotička prehrana fokusira se na hranu bogatu vlaknima i složenim ugljikohidratima, kao što su cjelovite žitarice i povrće. Iako anegdotski izvještaji (kratki, deskriptivni zapisi o određenim događajima, ponašanjima ili iskustvima koji se ne oslanjaju na statistiku, već se fokusiraju na ono što je neko vidio ili doživio u određenom trenutku) sugeriraju da može smanjiti rak, još nema naučnih dokaza koji bi to potkrijepili. Budući da se radi o restriktivnom planu ishrane, pridržavanje makrobiotičke dijete može uzrokovati nutritivne nedostatke ako se ne prate biokemijski parametri laboratorijskih pretraga krvi.
Naslovna fotografija – Shutterstock.com
Izvor:
- https://www.businessinsider.com/macrobiotics-diet-george-ohsawa-erewhon-history-2023-11
- https://www.cancerresearchuk.org/about-cancer/treatment/complementary-alternative-therapies/individual-therapies/macrobiotic
- https://www.medicalnewstoday.com/articles/macrobiotic-diet
- https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4596721/
- https://www.cancer.gov/about-cancer/treatment/side-effects/appetite-loss/nutrition-hp-pdq
- https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4398897/
