Institut Alternativa predlaže izmjene Zakona o parlamentarnoj istrazi kako bi istražne komisije imale veći institucionalni značaj, a Skupština je podijeljena oko uvođenja sankcija i novih mehanizama kontrole.
Iako su anketni odbori Skupštine Crne Gore otvorili neka od najosjetljivijih pitanja posljednjih godina – od politički motivisanih ubistava i napada do slučajeva kriminala, korupcije i zloupotrebe državnih institucija – njihov rad uglavnom nije rezultirao konkretnim institucionalnim epilogom, piše Dan.
Zbog toga alternativni institut (IA) predlaže izmjene Zakona o parlamentarnoj istrazi, kojima bi se ojačala ovlaštenja istražnih komisija, uvele sankcije za ometanje njihovog rada i povećala transparentnost postupaka. Međutim, u Skupštini nema jedinstvenog stava o ovim prijedlozima, prenosi portal Dan.
Institut za alternative smatra da bi zakon trebalo dopuniti i kaznenim odredbama za nedostavljanje tražene dokumentacije, neodazivanje na poziv anketne komisije, odbijanje svjedočenja ili davanje neistinitog iskaza. Predlažu i obavezno objavljivanje zapisnika, izvještaja i prateće dokumentacije, jasnije rokove za pokretanje istrage, preciznija pravila za izbor rukovodstva, te obavezno donošenje plana rada sa definisanim saslušanjima i dokazima koje će prikupiti menadžment.
“Bez ovih promjena, parlamentarne istrage će i dalje imati ograničen obim: mogu pokrenuti važna pitanja, ali neće dati odgovore, niti dati potpunu sliku, odgovornost i institucionalne zaključke”, navodi IA.
Kako navode, postojeći zakon ostavlja brojne pravne i proceduralne rupe koje omogućavaju blokiranje rada anketnih komisija i njihovo svođenje na politički atraktivna saslušanja bez konkretnih rezultata.
“Iz tog razloga se parlamentarne istrage često svode na politički atraktivna saslušanja, bez jasne strategije, analitičkog pristupa, kontinuiteta, punog javnog uvida i efektivnih posljedica. Kao prvi korak, Skupština bi trebala izmijeniti Zakon o parlamentarnim istragama i propisati jasna pravila, rokove, obaveze i sankcije, kako bi se proizvela činjenica da skupštinska odgovornost, a ne odgovornost medija proizvodi samo činjenice, a ne istraga” IA.
Prema podacima Instituta za alternative, Zakon o parlamentarnoj istrazi nije mijenjan 14 godina. U tom periodu parlamentarne istrage o poslovima “Telekom” i “Snimak” okončane su usvajanjem tehničkih izvještaja bez institucionalnih posljedica, dok je deset inicijativa za otvaranje istraga razmatrano od početka 2020. godine. Četiri su usvojene, ali su formirane samo dvije anketne komisije, od kojih nijedna nije završila rad.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj podržava izmjene zakona i smatra da bi one doprinijele efikasnijem radu anketnih komisija, prenosi portal Dan.
“Dosadašnja praksa je pokazala da su anketne komisije otvorile niz važnih pitanja, ali i da postoje ozbiljna ograničenja koja umanjuju efikasnost njihovog rada. Upravo zbog toga smatram da je opravdano razgovarati o unapređenju Zakona o parlamentarnoj istrazi. Lično podržavam predložene izmjene koje imaju za cilj jačanje nadležnosti i efikasnosti nadležnosti anketnih komisija da ne podnose jasnu odgovornost anketnih komisija, uključujući i pozivanje na jasnu odgovornost anketnih komisija za podnošenje zahtjeva. ili davanja neistinitog sadržaja izjava, kao i preciznije definisanih rokova i procedura Naravno, sve promjene treba uskladiti sa Ustavom i sa postojećim pravnim poretkom, kako bi se sačuvala prava svih učesnika u postupku”, rekao je Camaj za Dan.
Podsjeća da je bio jedan od pokretača parlamentarne istrage o slučaju “Orlov let”, ističući da Sabor mora koristiti sve raspoložive kontrolne mehanizme kada postoji jak interes javnosti za rasvjetljavanje određenih događaja.
s druge strane, Predstavnik u Evropskoj uniji Nikola Zirojević smatra da predložena rješenja nisu utemeljena i da bi prioritet trebalo da bude jačanje nadležnosti stalnih skupštinskih odbora.prenosi portal Dan.
“Ne vidim kako bi moglo biti sankcionisano fizičko lice koje nije u sistemu ili bilo kojoj instituciji. Imali smo situacije da se ljudi nisu odazivali na pozive anketnih komisija zbog zdravstvenih razloga ili boravka u inostranstvu. Ne vidim kako biste mogli da sankcionišete nekoga ko ima više od 80 godina, penzioner ili više ne živi u Crnoj Gori jer se nije odazvao na mišljenje organa koji je stalno na mom pozivu. prijedlog nema mnogo smisla”, rekao je Zirojević.
On je istakao da ni stalne skupštinske komisije nemaju efikasne mehanizme za sankcionisanje izvršne vlasti kada se njeni predstavnici ne odazovu na kontrolna saslušanja.
Prije nego što regulišemo rad anketnih odbora, mislim da bi bilo mnogo važnije da se reguliše rad stalnih odbora, jer smo nedavno imali situacije da se ministri ne pojavljuju pred skupštinskim odborima bez ikakvih posljedica“, rekao je Zirojević za Dan.
