BANJALUKA – Prošle godine za krivična djela na području Republike Srpske prijavljeno je 95 maloljetnika, a najviše ih je prijavljeno za krađe, ali su od ukupno 23 optužnice za njih 19 izrečene vaspitne mjere.
Ključni podaci o maloljetničkoj delikvenciji u RS
- Za krivična djela prijavljeno je 95 maloljetnika
- 57 osumnjičenih bili su stariji maloljetnici
- 42,1% krivičnih djela odnosilo se na imovinski kriminal
- 32,6% djela je protiv života i tijela
- Podignute su 23 optužnice
- Izrečene vaspitne mjere za 19 maloljetnika
- Nije izrečena kazna maloljetničkog zatvora
Stariji maloljetnici
Većina osumnjičenih, njih 57, bili su stariji maloljetnici (od 16 do 18 godina).
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, tužilaštva u Srpskoj riješila su 95 krivičnih prijava za maloljetna krivična djela, što je osam odsto više nego 2024. godine.
“Od toga u 40 odsto slučajeva nije pokrenut pripremni postupak”, navode iz Republičkog zavoda za statistiku i dodaju da je u tom periodu podneseno 17,9 odsto prijava, manje nego godinu dana ranije.
“Krivične sankcije izrečene su protiv 82,6 posto optuženih maloljetnika. Nije izrečena ni jedna kazna maloljetničkog zatvora”, navode.
Najbrojnija krivična djela
Pojašnjavaju da su najbrojnija krivična djela iz grupe krivičnih djela protiv imovine i protiv života i tijela.
“Od ukupnog broja riješenih krivičnih prijava, 42,1 posto odnosilo se na imovinska krivična djela, a 32,6 posto na krivična djela protiv života i tijela”, dodali su.
Maloljetnička delinkvencija ne nastaje preko noći
Maja Savanović Zorić, psihologinja i sistemska porodična psihoterapeutkinja, za “Nezavisne novine” ističe da se maloljetnička delikvencija nikada ne javlja preko noći i gotovo nikada nije samo priča o “lošem djetetu”.
Iza krađa, nasilja ili drugih krivičnih djela često su mnogo dublji problemi poput emocionalnog zanemarivanja, nedostatka osjećaja sigurnosti, porodičnih sukoba, siromaštva, traume, potrebe djeteta da pripada grupi, ali i sve izraženiji uticaj društvenih mreža i kulture u kojoj se vrijednost često mjeri novcem, statusom i moći”, objašnjava Zorićeva Savanović.
Prema njenim riječima, kada se govori o imovinskim deliktima među maloljetnicima, često se iza toga krije osjećaj frustracije, nevidljivosti ili unutrašnje praznine.
Neka djeca kradu iz potrebe da imaju ono što imaju njihovi vršnjaci, neka iz bunta, neka da budu prihvaćena u društvu, a neka na taj način zapravo šalju poziv u pomoć. “Posebno je zabrinjavajuće što danas djeca sve više odrastaju bez dovoljno razgovora, emocionalne veze i jasnih granica”, kaže ona.
Kako kaže, važno je shvatiti da kazna sama po sebi rijetko mijenja dijete, ako se ne pokuša razumjeti šta se krije iza ponašanja.
“Vaspitne mjere imaju smisla samo ako su praćene stručnim radom, podrškom porodice, uključivanjem u školu i jačanjem emocionalnih i socijalnih vještina kod djece. Dijete koje stvara problem često je dijete koje ne zna da izrazi unutrašnji problem”, dodaje.
Reagujte na vreme
Zato je ključno, ističe, reagovati na vrijeme, naučiti djecu empatiji, odgovornosti, toleranciji na frustracije i zdravim načinima suočavanja s emocijama.
“Treba nam više razgovora sa djecom, više prisustva odraslih i manje odrastanja pred ekranima bez kontrole i podrške. Društvo koje ignoriše emocionalne potrebe djece kasnije ima mnogo ozbiljnije posljedice”, zaključuje Zorićeva Savanović.
Datum i vrijeme objave: 19.05.2026 - 06:11 sati
