Potpuno mehanički računalni sustav koji su zajednički razvili istraživači sa St. Olaf Collegea i Sveučilišta Syracuse navodnoeliminira potrebu za vanjskim napajanjem. Naime, ovajstroj bez baterija obavlja logičke i memorijske zadatke koristeći fizičke komponente i mogao bi, kažu, ponuditi alternativu elektroničkim procesorima. Istraživači su u časopisu Nature Communications predstavili tri mehanička sustava izrađena od čeličnih šipki i opruga. Ovi uređaji obavljaju specifične računalne zadatke: jedan djeluje kao brojač fizičkih povlačenja, drugi funkcionira kao logička vrata za razlikovanje parnih i neparnih ulaza, a treći služi kao mjerač koji pamti primijenjenu silu.
St. Olaf College
Složena obrada informacija može se odvijati putem strukturnog kretanja, a ne električnih signala. To znači da se mogu izraditi strojevi koji će jednostavne izračune obavljati bez računalnog čipa ili izvora napajanja. Uz to, ova mehanička računala mogla bi se, kažu, ugrađivati u protetske udove koji osjećaju i reagiraju na pritisak bez baterije ili u senzor unutar mlaznog motora koji prati habanje koristeći samo vibracije motora.
Wi-Fi za nuklearni reaktor
Većina robota zaposlenih u nuklearnim elektranama trenutno koristi LAN kabele koji se mogu zapetljati. Japanci zbog toga intenzivno rade na bežičnom sustavu upravljanja robotima u ovom surovom okruženju. Istraživači Instituta za znanost u Tokiju uspjeli su tako napravili Wi-Fi prijemnik, dovoljno izdržljiv za rad unutar reaktora. Njegovi tvorci s nadaju se da bi prijemnik mogao postati dio bežičnog komunikacijskog sustava za robotiku koja se koristi za razgradnju reaktora.
Yasuto Narukiyo, Sena Kato i sur.
Novi dizajn prijemnika minimizira upotrebu PMOS-a i ove tranzistore mijenja drugim elementima poput induktora bez sloja oksida. Bežični prijemnik, predstavljen na međunarodnoj konferenciji o čvrstim krugovima ISSCC u San Franciscu, podnosi zračenje do 500 kilogreja, što je za redove veličine više od doza koje obično tolerira elektronika u svemiru. Nakon najveće doze zračenjapojačanje prijemnika smanjilo se za oko 1,5 decibela, što je i više nego zadovoljavajuće.
Kronotip iz korijena kose
Istraživači Charité – Medicinskog sveučilišta u Berlinu razvili su test koji može odrediti kronotip osobe na temelju korijena kose. Namjera mu je postaviti temelje za cirkadijalnu medicinu, pristup koji se više usredotočuje na unutarnji sat tijela. Primijenjena na otprilike 4000 ljudi, nova metoda, opisana u časopisu PNAS, otkriva da se žene i muškarci tek neznatno razlikuju u svojim bioritmovima te da je utjecaj načina života veći nego što se prije mislilo.
Charité / Bert Maier
Test koji određuje ritam unutarnjeg sata tijela koristi kosu, odnosno stanice iz nekoliko folikula dlake iz kojih se određuje aktivnost 17 gena. Uz pomoć strojnog učenja, ovaj uzorak omogućava točan izračun gdje se osoba nalazi u ciklusu dana i noći. Novim testom može se, kažu, utvrditi jesu li terapije usklađene s unutarnjim satom pojedinca učinkovitije iimaju li manje nuspojava.
Robot s vanjskom percepcijom
Istraživači korejskog KAIST-a razvili su DreamWaQ++, sustav upravljanja koji četveronožnim robotima jamči kretanje kroz složeni teren razumijevajući okolinu u stvarnom vremenu s pomoću kamera, LiDAR-a i ugrađenih senzora. To robotima omogućava da svoje pokrete prilagode slično načinu na koji životinje prilagođavaju svoje korake u nepoznatim okruženjima.
Sustav se nadovezuje se na raniji rad koji je robotima omogućavao hodanje bez vizualnog unosa, oslanjajući se na unutarnje senzore poput zglobnih enkodera. DreamWaQ++ sustavu dodaje vanjsku percepciju, kombinirajući vid i osjet dubine s proprioceptivnom povratnom informacijom. To robotu omogućava da otkrije prepreke prije nego što dođe do njih i prilagodi strategiju hodanja. Istraživači vjeruju da bi se njihov pristup mogao proširiti na robotske platforme s kotačima i humanoide.
Kruzer na baterije
Jedna od najvećih atrakcija Seatrade Cruise Globala u Miamiju svakako je projekt Vision kompanije Meyer Werft. Riječ je o konceptu prvog svjetskog kruzera na 100 % električni pogon, dugačkom 275 metara koji prima 1856 putnika. Baterijski sustav isporučuje norveški Corvus Energy, koji je dosad opremio više od polovice svih hibridnih i potpuno električnih morskih plovila.
Meyer Werft
Tehnologija je dostupna već danas; ako se naruči ove godine, prvi kruzer njemački bi brodograditelji mogli isporučiti već 2031. S ovakvim baterijskim sustavom može se pokriti velik dio tipičnih europskih kruzerskih ruta. Na zahtjev, brodovi se mogu graditi i kao hibridi s malim generatorima, čime bi se, kažu, omogućio i transatlantski prijevoz.
Fotonski čip
Znanstvenici godinama maštaju o korištenju atomski tankih van der Waalsovih (vdW) materijala za izgradnju bržih i učinkovitijih fotonskih čipova. Ovi se materijali mogu slagati i podešavati s izvanrednom preciznošću, ali su izuzetno krhki. Istraživači Sveučilišta Aalto sad su razvili metodu ”nanoskalne kirurgije” kojom ove delikatne materijale oblikuju bez njihovog uništavanja.
Zhi-Yan Wang i sur.
Oni su u časopisu Nature Materialspredstavili jednostavno, ali moćno rješenje: vdW materijal su premazali tankim slojem aluminija koji apsorbira razorni utjecaj ionske zrake i omogućuje rezbarenje materijala s preciznošću manjom od 100 nanometara, a istovremeno čuva njegovu kristalnu kvalitetu. Tako su dobili ultra glatke vdW mikro diskove koji svjetlosti omogućavaju da cirkulira iznova i iznova uz izuzetno male gubitke, milijune puta prije nego što značajno izblijedi.
Kamere u slušalicama za razgovor s AI
Istraživači Sveučilišta u Washingtonu ugradili su sićušne kamere u standardne bežične slušalice kako bi korisnicima omogućili razgovor s AI modelom o sceni ispred njih. Na primjer, korisnik bi se mogao okrenuti prema kutiji korejske hrane, a AI glas bi mu odgovorio da je riječ o rezancima.
Prototip sustava nazvanog VueBuds snima crno-bijele slike niske rezolucije, koje zatim prenosi putem Bluetootha na telefon ili drugi obližnji uređaj. Mali model umjetne inteligencije na uređaju zatim unutar sekunde odgovara na pitanja o slikama. Radi privatnosti, sva obrada se odvija na uređaju, malo svjetlo se pali kad sustav snima, a korisnici mogu odmah izbrisati slike.
Umjetna mišićna vlakna
Istraživači MIT Media Laba i Sveučilišta u Bariju razvili su umjetna mišićna vlakna koja se,poput vlakana u biološkim mišićima, mogu rasporediti u različite konfiguracije. Za razliku od konvencionalnih robotskih aktuacijskih sustava, elektromehaničkih komponenti koje električnu energiju pretvaraju u mehaničko gibanje, ova su vlakna dovoljno prilagodljiva da se udobno povezuju s ljudskim tijelom i rade tiho bez motora, vanjskih crpki ili druge glomazne potporne opreme.
Novi elektrofluidni vlaknasti mišići, opisani u časopisu Science Robotics, spajaju dvije tehnologije: fluidno pokretani umjetni mišić poznat kao tanki McKIBBENov aktuator i minijaturnu crpku u čvrstom stanju temeljenu na elektrohidrodinamici, koja može generirati tlak unutar zatvorenog odjeljka za tekućinu bez pokretnih dijelova ili vanjskog dovoda tekućine.
Datum i vrijeme objave: 18.04.2026 – 09:00 sati
