Predsjednička milost za presuđeni kriminal

Alija Hadžiabdić, bivši načelnik Olova, odslužio je samo polovinu dvogodišnje zatvorske kazne na koju je osuđen zbog zloupotrebe službenog položaja i ovlasti. Prijevremeno je izašao iz zatvora, zahvaljujući Lidiji Bradari, predsjednici Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), koja ga je pomilovala u julu 2025. godine.

Slobodu uživa kod kuće, u mirovini i ne želi razgovarati sa novinarima. „Pogotovo kad znam da sam nepravedno osuđen“, rekao je kratko.

Uz Hadžiabdića 2025. godine je pomilovano još šest osoba osuđenih u Bosni i Hercegovini za: utaju poreza, trgovinu narkoticima, falsifikovanje isprave, porodično nasilje, šumsku krađu i saobraćajnu nesreću sa smrtnim ishodom. Dobili su slobodu, blaže kazne i brisanje presude.

Iste godine odbijene su molbe za pomilovanje najmanje 44 osobe. Oni mogu ponovo zatražiti pomilovanje nakon pola godine, godinu ili tri, u zavisnosti od dužine kazne koja im je izrečena.

Prema zakonima, pomilovanje može dati: Predsjedništvo BiH, predsjednici FBiH i Republike Srpske (RS) te gradonačelnik Brčko distrikta BiH.

Odluke o pomilovanjima se objavljuju u službenim novinama, ali ne i razlozi zbog kojih se daju ili uskraćuju. Zakonima nije određen broj osuđenih koji mogu dobiti pomilovanje, ali na njega ne mogu računati počinioci najtežih djela kao što su ratni zločin ili terorizam.

Tri presude za Hadžiabdića

Općinski sud u Zavidovićima je Hadžiabdića osudio 2021. godine jer je zaposlio 75 osoba bez konkursa dok je bio direktor Javnog preduzeća „Šumsko-privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona” d.o.o. Zavidovići gdje je imenovan nakon isteka načelničkog mandata.

Među njima je bio i sin direktorice Kantonalne uprave za šumarstvo koja vrši nadzor i kontrolu nad ovim javnim preduzećem.

Sud je utvrdio da su radnici primljeni bez provjere sposobnosti, odgovarajuće stručne spreme ili radnog iskustva. Zapošljavanja su se pravdala kao hitna, radi ispunjavanja planova i zadataka. U sudskom postupku odbrana je pokušala prebaciti odgovornost za zapošljavanje na Upravu društva kao kolektivni organ, ali im argumenti nisu prihvaćeni.

Od 24 mjeseca na koliko je osuđen, Hadžiabdić je u zatvoru u Tuzli proveo 13. Predsjednica FBiH Lidija Bradara preostali dio kazne zamijenila je uslovnom, odlukom o pomilovanju u julu 2025. godine.

„Ne želim pričati uopšte na tu temu“, rekao je 70-godišnji Hadžiabdić novinarki Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u kratkom telefonskom razgovoru. Kaže da je nepravedno osuđen, u penziji i lošeg zdravlja.

Ni Bradara nije htjela razgovarati o pomilovanjima.

CIN otkriva da je Hadžiabdić zatvorsku kaznu dobio jer mu je ovo bio treći krivični postupak za isto krivično djelo. Ranije je dobivao uslovne kazne koje ga nisu zaustavile da ponovo krši zakon.

On je osuđen 2015. i 2017. na Općinskom sudu u Visokom za zloupotrebu položaja i ovlasti načelnika Općine Olovo.

U jednom slučaju je unaprijedio općinsku službenicu bez raspisanog internog oglasa i provedene procedure, a u drugom je nelegalno razriješio dužnosti članove Upravnog odbora Doma zdravlja u Olovu. Razrješenje je uslijedilo nakon što njegovoj sestrični nisu dali specijalizaciju za internu medicinu, već njenom protukandidatu.

Hadžiabdić se u postupcima branio da nije uradio ništa nezakonito i da je htio riješiti nagomilane probleme u Domu zdravlja Olovo, vodeći se općim interesom građana.

Bradara je pomilovanjem skratila zatvorsku kaznu i Ahmedu Kurdiću, osuđenom zbog saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom. Umjesto 16, u zatvoru je proveo 11 mjeseci.

Nesreća se dogodila u Zenici, u ljeto 2018. kada je imao manje od 20 godina.

U jutarnjim satima sa ocem se vozio cestom kojom je 75-godišnji Kasim Pivić prevozio na biciklu šljive u gajbi i kesama. Između automobila i bicikla je došlo do kontakta u kojem je Pivić dobio povrede od kojih je podlegao.

Tokom suđenja svi su se složili da je Kurdić vozio ispod ograničenja od 50 kilometara na sat, ali su postojala oprečna mišljenja kako se nesreća desila. Prema tvrdnji vještaka koji su podržavali iskaz Kurdića i njegovog oca, Pivić je izgubio ravnotežu pod teretom i pao pod točkove automobila, a prema tvrdnji vještaka koji su bili uz Tužilaštvo, automobil je zakačio biciklistu prilikom preticanja.

Nakon nekoliko godina suđenja i različitih presuda donesena je konačna odluka na Kantonalnom sudu u Zenici kojom je u martu 2024. upućen u zatvor u Busovaču.

Kurdić je novinarima CIN-a ispričao da je već po ulasku u zatvor dobio savjet da piše molbu za pomilovanje.

„Bio je jedan osuđenik koji je radio u biblioteci i na računarima. On je pisao te molbe za pomilovanje,za uvjetne otpuste i tako dalje i on mi je, na kraj krajeva, to i rekao.Stariji je čovjek koji je bio nekad prijei radio u MUP-u i tako dalje.I on mi je rekao, ovaj, ti obavezno piši pomilovanje, to se čeka prilično dugo,najbolje ti odmah sad, čim si došao,da odmah to pišeš“, prisjetio se Kurdić.

Kaže da je u molbi napisao da se radilo o nesreći, da suđenje nije bilo objektivno, da želi osnovati porodicu i nastaviti sa životom.

„Vjerovatno je to i utjecalo što sam mlad i nikakvih prestupa nisam imao prije, što je takav slučaj u pitanju. Najverovatnije je to“, rekao je.

Pomilovanjem iz februara 2025. zatvorska kazna mu je smanjena za pet mjeseci. Kaže da je i sam bio iznenađen odlukom i da je dobro što to postoji: „Upravo radi ljudi koji, nažalost, mogu doći neprevedno ili na pogrešan način u zatvor“.

Prema odlukama objavljenim u Službenim novinama FBiH, Bradara je u 2025. oslobodila zatvora još dvije osobe. Ekremu Idrizoviću, osuđenom na četverogodišnju zatvorsku kaznu zbog utaje poreza u iznosu od 1,7 miliona KM, neizdržani dio kazne je zamijenila uslovnom.

Ziji Meliću je jednogodišnju zatvorsku kaznu zbog šumske krađe također zamijenila za uslovnu.

Odbila je molbu za pomilovanje 36 osuđenih osoba. Među njima je i Ajša Ramić iz Visokog o kojoj je ranije pisao CIN. Ramić je osuđena na 16 mjeseci zatvora jer se lažno predstavljala kao advokatica i izdavala javne isprave. Novinari CIN-a su otkrili i da je sa partnericom iz Sjedinjenih Amričkih Država uzimala od bh. građana novac za američke vize iako nisu sarađivale sa Američkom ambasadom, a klijentima su davale falsifikovane dokumente.

Bez pomilovanja poslanik i službenik Brčkog

Siniša Milić, gradonačelnik Brčko distrikta BiH, prošle godine je pomilovao dvije osobe. Miloradu Karaću, osuđenom na deset mjeseci zatvora zbog trgovanja drogom smanjio je kaznu za dva mjeseca, a Selmi Babić izbrisao uslovnu presudu koju je dobila zbog falsifikovanje isprava i ovjeravanja neistinog sadržaja. Ona je na konkurs za higijeničarku u Pravosudnoj komisiji Brčko distrikta priložila lažno uvjerenje o završnoj srednjoj trgovačkoj školi.

Milić je u kraćem telefonskom razgovoru novinarima rekao da je njegova uloga samo formalna i da poštuje preporuku Pravosudne komisije Brčko distikta BiH. To je tijelo koje ima ulogu ministarstva pravde i koje, uz ostalo, obrađuje pristigle molbe i na njih daje svoje mišljenje prije nego ih proslijedi gradonačelniku.

„Gradonačelnik je, ipak, politička figura i može biti samo potpisnik jedne takve odluke, ali cijenim da aspolutno ne bi trebao da se upušta u meritum prijedloga Pravosudne komisije“, rekao je Milić.

Svjestan je da ima diskreciono pravo odlučiti drukčije nego mu je predloženo, ali to ne radi.

Pomilovanje u Brčkom nije dobilo osam osoba koje su podnijele molbu. Među njima su Ćazim Dačaj, bivši poslanik u Skupštini Brčko distrikta BiH, i Ferhad Ćejvanović, bivši šef Pododjeljenja za poljoprivredu u Brčko distriktu BiH.

Dačaj je u aprilu 2022. osuđen zbog zloupotrebe službenog položaja na tri godine zatvora koje je odslužio u Zenici. Branio se u sudskom postupku da nije pravično osuđen jer mu se nije sudilo na albanskom, već na bosanskom jeziku koji dobro ne poznaje, pritom se pozivajući i na poslanički imunitet.

On je amandmanima na budžet osigurao grantove lokalnim udruženjima u iznosu najmanje 300.000 KM, a onda je tražio i dobio od toga novca jednu trećinu. Krivični postupak je pokrenut nakon što su novinari CIN-a otkrili zloupotrebe prilikom dodjele brčanskih grantova.

Ćejvanović je osuđen na godinu dana zatvora zbog primanja mita ili drugih oblika koristi jer je tražio 1.000 KM za odobravanje poticaja u poljoprivredi. Zatvorsku kaznu u koju mu je uračunato i vrijeme u pritvoru zamijenio je za novčanu od 34.200 KM. Pomilovanjem se nadao da će presuda biti izbrisana, ali je Pravosudna komisija dala negativno mišljenje na njegovu molbu. On o tome ne želi zvanično razgovarati.

Na upit za ove odbijenice gradonačelnik Brčkog Siniša Milić je rekao da konkretne razloge ne zna i da je i u njihovom slučaju postupio kao i u drugim slučajevima. „Da je Pravosudna komisija dala prijedlog da se oni pomiluju, vjerovatno bih ja to i potpisao. Pošto nije, dakle, nisam se dalje upuštao u tu problematiku.“

Predsjedništvo BiH u 2025. nije davalo pomilovanje, a u RS-u je bivši predsjednik Milorad Dodik, koji je na čelu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pomilovao samo Svjetlana Novića, nećaka svoga stranačkog kolege Sredoja Novića, delegata u Parlamentarnoj skuštini BiH.

CIN je ranije pisao da je Nović osuđen na dvogodišnju zatvorsku kaznu za nasilje u porodici, a Dodik mu je kaznu skratio za šest mjeseci.

Podaci o pomilovanjima iz prošle godine uvršteni su u CIN-ovu bazu podataka „Pomilovanja u BiH“ u kojoj se nalaze podaci o pomilovanjima od 2003. godine koje su dali: Predsjedništvo BiH, predsjednici FBiH i RS-a te gradonačelnici Brčko distrikta BiH.