SARAJEVO – Zbog rasta euribora, kao i globalnih događaja koji narušavaju ustaljene tokove energenata širom svijeta, u BiH bi u narednom periodu trebalo da dođe do povećanja kamata na kredite sa varijabilnom kamatnom stopom.
Šta rast euribora znači za građane
- Veće rate kredita sa varijabilnom kamatom
- Usklađivanje kamate dva puta godišnje
- Blago povećanje troškova pozajmljivanja
- Veća neizvjesnost kod dugoročnih kredita
- Dodatni rast moguć ukoliko ECB podigne kamatne stope
Posljedice globalnih događaja
Potvrdio je to za “Nezavisne novine” Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, rekavši da ćemo posljedice globalnih dešavanja osjetiti i u Bosni i Hercegovini.
“Što se tiče bankarskog sektora, on je u proteklom periodu pokazao zavidno visok otpor, kako na regionalne tako i na globalne poremećaje. Za sada ne osjećamo veće poremećaje, a ono što sa sigurnošću možemo reći jeste da ne očekujemo dramatične promjene u kratkoročnom ili srednjem roku kada su u pitanju kamatne stope, kao ni u bilo kojem drugom segmentu”, istakao je Ražanica.
Euribor raste
On je objasnio da euribor, kao referentna kamatna stopa, bilježi određeni rast.
“Euribor se usklađuje za kredite sa promjenjivom kamatnom stopom, a to se radi dva puta godišnje, 1. januara i 1. jula, što znači na početku i sredinom godine. To stoji u svakom ugovoru koji se sklapa prilikom podizanja kredita sa promjenjivom kamatnom stopom. To je u skladu sa ugovorom o kreditu sa varijabilnom kamatnom stopom”, navodi se u saopštenju.
Kada euribor raste, raste i kamatna stopa, a kada pada, raste i kamatna stopa. Ove promjene nisu dramatične, a doći će i do blagog povećanja postojećih kamatnih stopa koje su ugovorene, a promjenjive su jer su vezane za Euribor“, naglasio je Ražanica.
On je dodao da banke veliku većinu kredita koje daju finansiraju iz depozita.
“Vidimo da na strani depozita imamo blagi porast pasivnih kamata koje banke plaćaju na depozite, tako da bi se to moglo odraziti na rast aktivnih kamata u narednom periodu, ali se to trenutno ne očekuje”, rekao je Ražanica.
Evropska centralna banka
Evropska centralna banka (ECB) bi takođe mogla da odluči da podigne kamatne stope na svom sledećem sastanku, koji će biti održan 30. aprila.
Christine Lagarde, predsjednica ECB-a, rekla je da još nije donesena odluka o mogućem povećanju kamatnih stopa jer je ekonomski uticaj rata u Iranu još neizvjestan.
Kako piše Bloomberg, investitori već nagađaju da bi ECB na narednoj sjednici mogla podići kamatne stope, a sve kako bi pokušala obuzdati novi talas inflacije izazvan zatvaranjem strateškog Hormuškog moreuza, ključnog za transport energije.
“To ne znači da ćemo ići u jednom ili drugom smjeru, a svakako ne određuje i put kamatnih stopa”, rekla je Lagarde.
Utjecaj iranskog rata trebao bi biti kratkotrajan, prema osnovnim projekcijama ECB-a u martu.
Međutim, Evropska centralna banka uzima u obzir i mogućnost najgoreg scenarija, sa mnogo oštrijim rastom cijena energenata, povećanjem neizvjesnosti i međunarodnim posljedicama, kao i ozbiljnim scenarijem u kojem inflacija iduće godine dostiže 4,8 posto.
Datum i vrijeme objave: 17.04.2026 - 06:38 sati
