Tokom proteklog mjeseca, i Rusija i Ukrajina su značajno proširile upotrebu taktičkih krstarećih bombi. To odražava širu promjenu u načinu na koji obje strane planiraju rasporediti vatrenu moć. Do ove promjene došlo je zbog sveprisutne upotrebe dronova, što je ograničilo efikasnost artiljerije – tradicionalnog sredstva za pružanje masovne vatrene podrške. Budući da se i Rusija i Ukrajina uveliko oslanjaju na intenzivnu vatru kao ključni element svoje vojne doktrine, sve veća ograničenja u upotrebi artiljerije učinila su klizne bombe atraktivnom alternativom. Ako se ovaj trend nastavi, očekuje se da će klizne bombe igrati sve važniju ulogu na obje strane fronta i oblikovati sljedeću fazu rata.
Klizne bombe kao zamjena za artiljeriju
I Rusija i Ukrajina primjenjuju doktrinu u kojoj je masovna vatrena podrška ključni element borbenih operacija. Artiljerija i druga sredstva indirektne vatre tradicionalno su glavno sredstvo uništavanja neprijateljskih snaga. U takvom konceptu, pješadija uglavnom ima sporednu ulogu. Ona zauzima teren tek nakon što je prethodno “očišćen” jakom artiljerijskom vatrom. Nakon toga, omogućava artiljerijskim jedinicama da dalje napreduju.
Iako se ova doktrina nije fundamentalno promijenila tokom rata, obje strane su bile sve više prisiljene da smanje oslanjanje na artiljeriju.
Prema publikaciji The Military Balance, Rusija je započela rat sa 2.433 haubice, dok je Ukrajina imala 1.176. Analitički projekat Oryx, koji bilježi vizuelno potvrđene gubitke, zabilježio je uništenje 1.716 ruskih i 1.011 ukrajinskih artiljerijskih oruđa.
Iako su obje vojske nabavile veliki broj novih sistema zahvaljujući stranoj pomoći, domaćoj proizvodnji i remontu starijeg oružja, ovi gubici predstavljaju ozbiljan udarac. Štaviše, podaci Oryxa predstavljaju samo minimalan broj potvrđenih gubitaka. Stoga se procjenjuje da je stvarni broj znatno veći.
Dronovi su smrt za artiljeriju
Glavni razlog tako visokih gubitaka je intenzivna upotreba dronova koji stalno prate bojno polje u potrazi za neprijateljskom artiljerijom. Haubice se lako otkrivaju čim otvore vatru. Dronovi istovremeno pronalaze i ciljaju vozila za dostavu municije, ostavljajući artiljerijske jedinice bez zaliha koje su im potrebne za djelovanje.
Zbog toga su i Rusija i Ukrajina bile prisiljene povući svoju artiljeriju dalje od linije fronta. Iako neki sistemi dugog dometa još uvijek mogu gađati ciljeve s novih pozicija, mnogi drugi se više ne mogu efikasno koristiti.
Da bi održale vatrenu podršku, obje strane se sve više oslanjaju na minobacače i dronove. Međutim, oni nose znatno manje bojevih glava od konvencionalne artiljerije. Čak i kada se koriste u koordiniranim napadima, uglavnom ne dostižu razornu moć neprekidne artiljerijske vatre.
Osim toga, dronovi su vrlo osjetljivi na vremenske uvjete, elektronsko ratovanje i protuzračnu odbranu. Čak i veći, poput ruskog Gerana ili ukrajinskog Liutyia, nose relativno male bojeve glave. Njihova mala brzina i dugo vrijeme leta dodatno ih čine ranjivima na elektroničko ometanje i protuzračnu odbranu.
Šta su klizne bombe?
Zbog svih ovih izazova, Rusiji i Ukrajini je potrebno novo oružje koje može isporučiti veliku vatrenu moć u velikim količinama. Rusija je već počela popunjavati tu prazninu krstarećim bombama, a Ukrajina sada slijedi taj primjer.
Klizna bomba je klasična avionska bomba sa sklopivim krilima i dodatnim sistemom navođenja. Nakon što se ispusti iz aviona, krila se otvaraju. Uz pomoć satelitske i inercijalne navigacije, bomba može letjeti desetine kilometara do cilja.
S obzirom na to da se već kreće velikom brzinom kada se odvaja od aviona, klizna bomba je izuzetno teška meta za zemaljske sisteme protivvazdušne odbrane. To omogućava avionima da napadaju ciljeve bez ulaska u veliki dio neprijateljske zone protivvazdušne odbrane.
Klizne bombe obično teže nekoliko stotina kilograma, tako da imaju daleko veću razornu moć od dronova ili minobacačkih projektila. Mogu proizvesti efekte uporedive s vatrom teške artiljerije.
Ruske klizne bombe
Tokom protekle dvije godine, Rusija je pretvorila veliki broj sovjetskih avionskih bombi u precizno navođeno oružje.
Najčešće koristi modele FAB-250 , FAB-500 , FAB-1500 i FAB-3000 , gdje broj označava približnu težinu bombe u kilogramima.
Svaka bomba je opremljena UMPK (Univerzalni modul za planiranje i korekciju) sistemom, koji uključuje sklopiva krila, kontrolne površine, inercijalnu navigaciju i satelitsko navođenje.
Ovaj komplet omogućava bombama da lete između 60 i 80 kilometara nakon što budu ispuštene iz aviona poput Su-34 , Su-35 ili Su-30 .
Rusija je kontinuirano unapređivala ove sisteme kao odgovor na ukrajinske protivmjere. Prve verzije UMPK sistema bile su podložne ukrajinskom elektronskom ometanju satelitske navigacije.
Kao odgovor na to, ruske klizne bombe su dobile modul za satelitsku navigaciju Comet, koji je otporniji na ometanje. Najnovije verzije više koriste inercijalnu navigaciju kada satelitski signal oslabi.
UMPK kompleti su dodatno nadograđeni kako bi se povećao domet bombi, tako da najnovije verzije mogu pogoditi ciljeve udaljene do 95 kilometara. Na taj način, avioni ostaju još dalje od ukrajinske protivvazdušne odbrane.
Povećana upotreba
Rusija je značajno povećala upotrebu ovih bombi u proteklom mjesecu. Prema izvještajima, samo u prvoj sedmici juna lansirano je više od 1.800 kliznih bombi.
Ova promjena se može vidjeti i u načinu na koji rusko Ministarstvo odbrane predstavlja svoje operacije. Dok su prethodnih mjeseci na Telegram kanalu svakodnevno objavljivani video snimci artiljerijskih udara, tokom juna su se gotovo svakodnevno pojavljivali video snimci akcija s kliznim bombama.
Iako su neki napadi dio ruske strateške kampanje, većina je usmjerena na direktnu podršku taktičkim operacijama.
Tokom posljednje sedmice juna, Ministarstvo odbrane objavilo je snimke klizećih bombi koje uništavaju privremene položaje ukrajinske vojske u regijama Harkiv, Dnjepropetrovsk i Donjeck. Prikazani su i napadi na komandne punktove dronovima u Harkivskoj i Dnjepropetrovskoj oblasti, kao i na logističke mostove u Sumskoj oblasti i u blizini Krasnog Limana.
U svim tim slučajevima, klizne bombe su korištene za precizne udare na ciljeve čije uništenje zahtijeva veliku vatrenu moć kao direktnu podršku ruskim kopnenim operacijama.
Ukrajinske klizne bombe
Ukrajina nema velike zalihe avionskih bombi koje je Rusija naslijedila nakon raspada Sovjetskog Saveza. Stoga su njene mogućnosti mnogo ograničenije.
Ipak, zahvaljujući vojnoj pomoći Saveznika, Ukrajina je dobila određeni broj kliznih bombi.
Među njima je i američki GBU-62 JDAM-ER, koji je korišten u ograničenom broju napada na važne ruske ciljeve. Uključujući i napad na rusku bazu 31. maja.
Ukrajinske snage koriste i francuski AASM Hammer i američki Rusty Dagger. To su sistemi koji kombinuju sposobnost jedrenja s raketnim pogonom, čime se postiže veći domet i veća fleksibilnost.
Iako služe za podršku taktičkim operacijama, njihov veliki domet im omogućava da učestvuju i u širim ukrajinskim strateškim napadima.
Budući da ove bombe dolaze iz inostranstva, Ukrajina ima ograničene količine i mora ih koristiti pažljivo.
Domaća proizvodnja
Međutim, situacija se promijenila pojavom domaće klizne bombe razvijene kao dio programa Brave1 .
Bomba Vyrivniuvach (“Equalizer”), koju je razvila kompanija DG Industry, predstavljena je u maju 2026. godine nakon 17 mjeseci razvoja. Teži 250 kilograma, što je svrstava u istu kategoriju kao i ruska FAB-250. Koristi krila i sistem navođenja razvijen u Ukrajini.
Istovremeno, Ukrajina radi na domaćoj proizvodnji samih bombi, jer nema velike zalihe sovjetskih avionskih bombi.
Prema izvještajima, Vyrivniuvach je već korišten u borbi. Snimak uspješnog napada na ruski položaj 23. juna objavljen je na društvenim mrežama.
Iako je njegova upotreba za sada ograničena, Ukrajina je tokom rata više puta pokazala da vrlo brzo razvija i uvodi nove tehnologije u operativnu upotrebu.
Kako se proizvodnja povećava, očekuje se da će Ukrajina češće koristiti krstareće bombe. Posebno u nastojanju da zaustavi rusku ljetnu ofanzivu.
Kako će klizne bombe promijeniti tok rata
S obzirom na sve veću upotrebu kliznih bombi, i Rusija i Ukrajina će nastaviti ulagati u razvoj ovih sistema, kao i u sredstva za odbranu od njih.
Buduće generacije kliznih bombi vjerovatno će koristiti naprednije senzore preuzete iz tehnologije dronova kako bi se postigla veća preciznost i bolje funkcionisalo u okruženjima intenzivnog elektronskog ratovanja.
Također je moguće da će dobiti raketni pogon ili male mlazne motore koji će dodatno povećati njihov domet. Istovremeno, sistemi za elektronsko ratovanje će nastaviti poboljšavati sposobnost ometanja ili lažiranja navigacijskih signala.
Kako rat bude napredovao, važnost kliznih bombi će vjerovatno nastaviti rasti.
Ruskoj ljetnoj ofanzivi i ukrajinskim kontranapadima potrebna je snažna vatrena podrška kako bi se uništile neprijateljske snage i stvorili uslovi za napredovanje kopnenih snaga.
Istovremeno, dalji razvoj dronova će dodatno ograničiti upotrebu artiljerije. Nijedna strana ne može sebi priuštiti gubitak sposobnosti pružanja masovne vatrene podrške.
Klizne bombe će popuniti upravo tu prazninu. Obezbijedit će razornu vatrenu moć potrebnu za održavanje ofanzivnih i odbrambenih operacija.
Kako njihova upotreba raste, očekuje se da će klizne bombe označiti sljedeću fazu rata u Ukrajini.
Datum i vrijeme objave: 15.07.2026 – 15:41 sati
