Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je da ukupni gubici dviju elektroprivreda u Federaciji Bosne i Hercegovine premašuju milijardu konvertibilnih maraka, ali da energetski sustav još nije u prekritičnoj situaciji.
Gostujući u emisiji BHT1, Lakić je ocijenio da su problemi rezultat dugogodišnjeg neulaganja u rudnike i energetsku infrastrukturu.
“Ova kompanija je u dubokoj krizi zadnjih 15 godina. Ne mislim samo na Elektroprivredu BiH, nego i na drugu elektroprivredu u Mostaru i kompletan energetski sustav”, rekao je Lakić.
Govoreći o bivšim rudarima Rudnika mrkog uglja Zenica koji čekaju umirovljenje, ministar je kazao da je Vlada Federacije osigurala sredstva za uplatu staža za 27 radnika. Prema njegovim riječima, ukoliko postoji proceduralni problem, on bi trebao biti riješen u narednih nekoliko dana.
“Mislim da smo taj novac već davno uplatili i da to znaju i u Rudniku Zenica i u Poreznoj upravi”, istaknuo je.
Lakić je naveo da je osnovni uzrok financijskih problema nedovoljna proizvodnja ugljena u rudnicima. Podsjetio je da je prije deset godina proizvodnja bila gotovo dvostruko veća nego danas, zbog čega elektroprivrede sada moraju kupovati električnu energiju na tržištu kako bi zadovoljile potrebe građana i gospodarstva.
Kao glavne razloge pada proizvodnje naveo je zastarjelu opremu i višegodišnje neinvestiranje u rudarski sektor.
Ministar tvrdi da je Vlada Federacije u proteklom razdoblju pokrenula značajne investicije:
više od 20 milijuna KM u Rudnik Kakanj,
15 milijuna KM u Rudnik Banovići za novu opremu,
kredit od oko 150 milijuna KM za projekte pravedne tranzicije u Banovićima i Kreki.
Istaknuo je da je proizvodnja u Rudniku Kreka povećana s oko 30 tisuća tona mjesečno početkom 2023. godine na više od 100 tisuća tona danas.
“To je rezultat promjene menadžmenta i ulaganja u rudnike”, rekao je Lakić.
Na pitanje hoće li biti dovoljno električne energije, Lakić je odgovorio potvrdno.
“Mi ćemo je pod svaku cijenu osigurati. Nije bilo dana da građani nisu imali električnu energiju”, poručio je.
Dodao je da je povećanje proizvodnje ugljena ključni uvjet za stabilan rad termoelektrana.
Lakić smatra da povećanje proizvodnje ugljena i razvoj obnovljivih izvora energije moraju ići paralelno. Najavio je razgovore sa Srbijom o izgradnji triju hidroelektrana, kao i projekte plinofikacije Federacije BiH.
Međutim, upozorio je da najveću prepreku predstavljaju neriješeni odnosi u vezi s državnom imovinom.
“Nijedan infrastrukturni projekt ne može biti realiziran dok se ne riješi pitanje državne imovine”, naglasio je.
Govoreći o Novoj željezari Zenica, Lakić je rekao da je cilj Vlade očuvanje proizvodnje i radnih mjesta. Podsjetio je da je Vlada predložila uvođenje izvanredne uprave kako bi se spriječio stečaj.
“Nećemo odustati od željezare Zenica i dat ćemo i posljednji atom snage da sačuvamo ovu industriju”, poručio je.
Prema riječima ministra, pregovori o Južnoj plinskoj interkonekciji ušli su u završnu fazu usuglašavanja ugovora između Vlade Federacije i investitora. Nova studija izvedivosti trebala bi biti završena u narednih nekoliko mjeseci, dok je cilj da projekt bude realiziran do 1. siječnja 2028. godine.
Lakić je naglasio da taj datum ne znači nužno prestanak korištenja postojećeg plinovoda.
“Kroz postojeći plinovod može dolaziti i plin koji nije ruski“, pojasnio je.
