TEL AVIV – Jučer, u ponedjeljak, 13. aprila, Izael je počeo obilježavanje Dana sjećanja na Holokaust, a centralna komemoracija u Jad Vašemu je unaprijed snimljena zbog trenutnih neprijateljstava sa Iranom i Hezbolahom u Libanu.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je u svom govoru oštro kritikovao Evropu, rekavši da je “pogođena dubokom moralnom slabošću” i da Izrael sada brani kontinent “koji je toliko toga zaboravio od Holokausta”, piše The Times of Israel.
Netanyahu: Mi branimo civilizaciju od varvarstva
Optužio je Evropu da je “izgubila kontrolu nad vlastitim identitetom, svojim vrijednostima i odgovornošću da brani civilizaciju od varvarstva”.
“Oni imaju mnogo toga da nauče od nas, posebno važnu lekciju o jasnoj moralnoj razlici između dobra i zla, koja u trenucima istine zahtijeva borbu za ono što je dobro, za život. Izrael, s druge strane, ne zaboravlja tu vječnu odgovornost”, rekao je Netanyahu.
“Zajedno sa SAD-om i drugim zemljama s kojima stvaramo saveze o kojima tek treba razgovarati, branimo se – a time i cijeli svijet”, rekao je, dodajući da “Izrael stoji sa Sjedinjenim Američkim Državama na čelu slobodnog svijeta”. Index.hr.
On je rekao da su dvije zemlje prošle godine u zajedničkim operacijama “zadale razorni udarac zlom režimu u Iranu”.
“Da nismo djelovali protiv iranskih nuklearnih, raketnih i drugih vojnih ciljeva”, dodao je Netanyahu, imena Natanza, Fordowa, Isfahana i Parčina vjerovatno bi ostala u sjećanju s vječnim užasom, baš kao i Auschwitz, Treblinka, Majdanek i Sobibor.
Herzog: Nismo se digli iz pepela da nas razdor uništi
U svom govoru, izraelski predsjednik Isaac Herzog pozvao je na nacionalno jedinstvo, rekavši da Izrael nije ustao iz pepela Holokausta samo da bi ga progutala vatra razdora.
Svoj govor protkao je pričom o Magdi Barac, koja je preživjela holokaust, i njenom praunuku Asafu Cafriju, vojniku Izraelskih odbrambenih snaga. Cafri je ubijena prošle godine u borbama u Gazi, a Barac je vijest o smrti svog praunuka primila prilikom posjete bivšem koncentracionom logoru Bergen-Belsen, gdje je i sama stradala tokom Holokausta. Ubrzo nakon toga, preminula je.
“Razdijelilo ih je tačno 70 godina”, rekao je Herzog, “ali ih je ujedinio jedan duh – duh heroizma, odanosti i odlučnosti; duh borbe za jedini dom našeg naroda, Državu Izrael.”
Osvrćući se na trenutne vojne operacije, Herzog je upozorio na stalne prijetnje Irana i savezničkih grupa i pozvao svjetske lidere da pređu s riječi na odlučnu akciju protiv antisemitizma “prije nego što bude prekasno”.
On je zaključio da će Izrael nastaviti da čuva sjećanje na Holokaust za buduće generacije, čak i nakon što je posljednji preživjeli preminuo.
Sirene i komemoracije širom zemlje
Dan sjećanja na holokaust u Izraelu, poznat kao Yom HaShoah, počeo je sinoć i završit će se večeras. Obilježava ga zvanične komemoracije i dvominutna sirena tokom koje život u većem dijelu zemlje staje.
Ovaj dan, kojim se ujedno obilježava i godišnjica ustanka u Varšavskom getu, odvojen je od Međunarodnog dana sjećanja na holokaust, koji se obilježava u januaru, na godišnjicu oslobođenja Aušvica.
Iako je centralna ceremonija (u Yad Vašemu) ove godine bila unaprijed snimljena zbog osjetljive sigurnosne situacije, lokalne komemoracije i brojna manja okupljanja u domovima, na kojima preživjeli dijele svoje priče, održat će se širom zemlje.
Oko 50 preživjelih Holokausta predvodit će danas godišnji Marš živih na mjestu bivšeg koncentracionog logora Auschwitz, zajedno s preživjelima nedavnih antisemitskih terorističkih napada iz SAD-a, Velike Britanije i Australije.
U čast Dana sjećanja, gradske vlasti Jerusalima osvijetlile su zidove Starog grada projekcijama žute zvijezde, sa svijećama sjećanja i natpisima “Pamti” i “Nikad ne zaboravi”. Približno 6.900 preživjelih Holokausta živi u glavnom gradu, od ukupno 111.000 koliko ih je bilo u Izraelu početkom 2026. godine, prema podacima Nacionalnog biroa za statistiku.
Datum i vrijeme objave: 14.04.2026 - 08:41 sati
