Bolovanja u Federaciji BiH posljednjih su godina sve češća tema rasprava među poslodavcima, zdravstvenim ustanovama i
vlastima. Dok poslodavci upozoravaju na rast broja privremenih spriječenosti za rad i moguće zloupotrebe sustava, liječnici ističu
da većina građana bolovanje koristi opravdano. Upravo zbog potrebe za većom kontrolom i ujednačenom praksom u pripremi su
izmjene Pravilnika o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad.
Rast bolovanja
Prema službenim podacima, godišnja stopa bolovanja u Federaciji BiH iznosi između 10 i 13 posto, što znači da zaposlenik u prosjeku provede oko 25 radnih dana na bolovanju. Za usporedbu, prosjek bolovanja u Njemačkoj iznosi između 15 i 24 dana godišnje po zaposleniku, ovisno o izvorima i zdravstvenom osiguranju. Državni zavod za statistiku navodi prosjek od 14,8 dana, dok
analiza zdravstvenih osiguranja (poput AOK) bilježi oko 23,9 dana. Udruge poslodavaca već dulje upozoravaju da pojedina poduzeća bilježe znatan rast bolovanja, osobito tijekom ljetnih mjeseci, blagdana i sezonskih poljoprivrednih radova. Ističu da svako neopravdano bolovanje predstavlja dvostruki trošak jer poslodavac isplaćuje naknadu plaće, a istodobno mora osigurati zamjenu ili preraspodijeliti posao među ostalim zaposlenicima.
Poslodavci smatraju da su zloupotrebe bolovanja ozbiljan financijski teret te već godinama traže izmjene propisa. U početku su inzistirali na izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, no o tome nije postignut dogovor s Vladom FBiH i Savezom samostalnih sindikata BiH. Umjesto toga, postignuta je suglasnost da se izmijeni pravilnik, koji kao podzakonski akt može usvojiti
Vlada FBiH bez parlamentarne procedure. Predsjednik Udruge poslodavaca FBiH Nihad Imširović izjavio je da poslodavci traže skraćenje razdoblja tijekom kojeg oni snose troškove bolovanja s 42 na 15 dana. Smatraju da bi nakon toga naknade trebali preuzeti javni zavodi za zdravstveno osiguranje.
“Podjelom troškova između poslodavaca i zavoda za zdravstvo institucije bi imale znatno veći interes za kontrolu eventualnih zloupotreba. Ovako je sav teret na poslodavcima”, rekao je Imširović, dodajući da je broj bolovanja u razdoblju od 2025. do 2026. godine, prema podacima kojima raspolaže Udruga porastao za više od 200 posto.
Nisu sva bolovanja sumnjiva
S druge strane, liječnici upozoravaju da se ne smije stvarati dojam kako su sva bolovanja sumnjiva. Naglašavaju da većina pacijenata koristi bolovanje zbog stvarnih zdravstvenih razloga te da rast kroničnih bolesti, psihičkih tegoba i profesionalnog stresa također utječe na statistiku. Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Safudin Čengić ističe da novi pravilnik neće ograničiti pravo radnika na bolovanje, nego će jasnije definirati odgovornosti svih sudionika u postupku – od osiguranika i liječnika do prvostupanjskih i drugostupanjskih liječničkih povjerenstava te poslodavaca.
“Nakon tematske sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća zaključeno je da je potrebno mijenjati cijeli zakon, ali smo se u prvoj fazi usmjerili na pravilnik jer ga je moguće usvojiti bez parlamentarne procedure”, kazao je Čengić. Prema njegovim riječima, pravilnik uvodi preciznije mehanizme za utvrđivanje opravdanosti bolovanja te omogućava poslodavcu da, u slučaju sumnje na zloupotrebu,
zatraži izvanrednu kontrolu tijekom trajanja bolovanja ili nakon njegova završetka.
“Pravilnik ni na koji način ne uskraćuje pravo na bolovanje, nego omogućava učinkovitiju kontrolu opravdanosti privremene spriječenosti za rad. Oni koji zloupotrebljavaju sustav ubuduće će to znatno teže činiti”, poručio je Čengić. Iako se BiH često uspoređuje sa zapadnoeuropskim zemljama, stručnjaci upozoravaju da veći broj dana bolovanja ne znači nužno i više zloupotreba. U državama s razvijenijim sustavom socijalne zaštite radnici češće ostaju kod kuće kada su bolesni, dok zaposlenici u siromašnijim zemljama nerijetko dolaze na posao unatoč bolesti zbog straha od gubitka prihoda ili radnog mjesta.
