Botanički vrt Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine nije samo mjesto za šetnju, već živi muzej u kojem raste oko hiljadu biljnih vrsta, među njima i rijetke, endemične i ugrožene biljke koje svjedoče o bogatstvu bh. flore. Nakon višegodišnjeg ulaganja u obnovu vrta i intenzivnih terenskih istraživanja, ove godine tu je ponovo procvjetao Bosanski ljiljan (Lilium bosniacum), strogo zaštićena endemska vrsta Dinarida i jedna od najprepoznatljivijih biljnih vrsta BiH.
Kustosica i voditeljica naučne žive zbirke Botaničkog vrta – kamenjara Zemaljskog muzeja BiH Džana Bordanić Kobilica u intervjuu Feni podsjeća da je završena prva faza rekonstrukcije južnog dijela Botaničkog vrta, čime su stvoreni uslovi za njegovo dalje uređenje i obogaćivanje biljnim zbirkama.
Prva faza rekonstrukcije obuhvatila je infrastrukturne radove – postavljanje instalacija za vodu, sistem navodnjavanja i električnu energiju, izgradnju novih staza, uređenje male bare te rekonstrukciju staklenika i toplih leja. Ukoliko budu osigurana finansijska sredstva, uslijedit će i druga faza projekta.
Botanički vrt danas broji oko 1.000 biljnih vrsta, ali taj broj nije stalan jer je riječ o živim organizmima.
– Botanički vrt je zapravo muzej na otvorenom. Za razliku od muzejskih predmeta na drugim odjeljenjima Zemaljskog muzeja, biljke rastu, razvijaju se, nestaju i ponovo se obnavljaju. Zbog toga broj biljnih vrsta stalno varira – kazala je Bordanić Kobilica.
Održavanje vrta, ističe ona, odvija na dva nivoa – estetskom i naučnom. Estetski dio podrazumijeva redovno košenje trave, uklanjanje korova, skupljanje lišća i održavanje urednosti kako bi posjetioci uživali u prostoru Botaničkog vrta.
– Drugi segment odnosi se na naučni rad. Redovno provodimo terenska istraživanja, prikupljamo biljni materijal i sjeme te ga unosimo u našu živu zbirku. Sve biljke detaljno dokumentujemo – bilježimo njihovo porijeklo, latinske nazive i druge stručne podatke. Upravo ta dokumentacija predstavlja jednu od ključnih vrijednosti svakog botaničkog vrta – istakla je Bordanić Kobilica.
Na taj način, dodaje, Botanički vrt nije namijenjen samo široj publici već i istraživačima, studentima i svim zainteresovanim za autohtone, endemične, rijetke i ugrožene biljne vrste.
Govoreći o osnivanju banke sjemena, Bordanić Kobilica kaže da od te ideje nisu odustali.
Pojasnila je da su prije dvije godine aplicirali kod Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH s projektom uspostave banke sjemena u Zemaljskom muzeju. Projekt je bio prihvaćen, ali su nakon izmjene finansijskog plana i zahtjeva da osiguraju 40 posto vlastitog učešća, bili primorani odustati jer nisu mogli ispuniti taj uslov.
– Osnivanje banke sjemena ostaje jedan od strateških ciljeva. Smatramo da svaki botanički vrt treba imati banku sjemena u kojoj će se čuvati sjeme autohtonih, endemičnih, rijetkih i ugroženih biljnih vrsta. To je jedna od najvažnijih aktivnosti očuvanja biodiverziteta Bosne i Hercegovine – rekla je.
Ističe da je riječ o veoma složenom projektu koji zahtijeva potpunu adaptaciju prostora prema međunarodnim standardima.
Posebno naglašava uspješnu saradnju s britanskom institucijom Kew Gardens i njihovom Millennium Seed Bank, najvećom bankom sjemena divljih biljaka na svijetu.
– Naši stručnjaci prošli su njihove obuke iz oblasti terenskog prikupljanja sjemena, njegovog sušenja, čišćenja i skladištenja. Znanje imamo, nastavljamo se usavršavati i vjerujemo da ćemo, kada osiguramo potrebna sredstva, realizirati ovaj projekt – navela je ona.
Također je podsjetila da Botanički vrt ostvaruje veoma dobru saradnju s građanima, posebno kroz projekte očuvanja autohtonih biljnih vrsta. Kao jedan od uspješnijih primjera navodi projekt realiziran uz podršku Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u BiH.
– U okviru projekta postavili smo informativne table poput ‘Mirisa bosanskih avlija’ i ‘Bosanskih voćnjaka’, koje putem QR kodova posjetiocima pružaju dodatne informacije o biljkama. Cilj nam je da ovakav način interpretacije proširimo na cijeli Botanički vrt – naglasila je.
Najznačajniji rezultat projekta bilo je formiranje nove zbirke pod nazivom ‘Autohtone i odomaćene sorte voćnih vrsta Bosne i Hercegovine’.
Dodaje da društvene mreže često postaju mjesto razmjene uspomena i iskustava, te da je edukacija jedna od osnovnih funkcija Botaničkog vrta. Posjetioci su učenici osnovnih i srednjih škola, studenti, istraživači, ali i svi građani zainteresirani za prirodu.
Podsjeća da Zemaljski muzej danas raspolaže znatno manjim brojem zaposlenih nego ranije.
– Nekada je Muzej imao oko 120 zaposlenih, danas ih je 55, a Odjeljenje za prirodne nauke nema muzejskog pedagoga. Zbog toga svi zaposlenici učestvuju u edukativnim aktivnostima koliko god je to moguće – kazala je Bordanić Kobilica.
Jedan od planova je uvođenje redovnih vođenih tura kroz Botanički vrt, jer, kako je pojasnila, kada posjetioci imaju stručnu osobu koja im objasni zanimljivosti o biljkama, njihovu upotrebu i značaj, doživljaj vrta postaje mnogo bogatiji.
Pored toga, Muzej učestvuje u obilježavanju Evropske noći muzeja, Dana muzeja i drugih manifestacija, dok se putem društvenih mreža kontinuirano objavljuju edukativni sadržaji o biljkama i njihovom značaju.
Također, terenska istraživanja predstavljaju osnovu naučnog rada Odsjeka za botaniku. Na terenu dokumentuju svaku biljnu vrstu, bilježe precizne GPS koordinate, stanište, razvojnu fazu biljke i druge podatke koji se unose u bazu. Dio materijala donose u Botanički vrt. Posebnu pažnju, kaže, posvećuju zaštiti prirodnih populacija.
Među najvećim uspjesima posljednjih godina izdvaja ponovno cvjetanje Bosanskog ljiljana (Lilium bosniacum) u Botaničkom vrtu.
– Tokom terenskih istraživanja prikupili smo nekoliko lukovica i sjeme vrste Lilium bosniacum. Posebno nas raduje što je ove godine bosanski ljiljan prvi put ponovo procvjetao u Botaničkom vrtu – s ponosom kaže Bordanić Kobilica.
Podsjeća da je ova vrsta i ranije bila dio zbirke, ali je, zbog zatvaranja Muzeja i perioda neodržavanja, nestala iz vrta.
– Zato nam je posebno drago što danas ponovo cvjeta i zauzima mjesto koje zaslužuje u Botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine – poručila je u intervjuu Feni kustosica i voditeljica naučne žive zbirke Botaničkog vrta – kamenjara Zemaljskog muzeja BiH Džana Bordanić Kobilica.
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.
Datum i vrijeme objave: 12.07.2026 – 13:48 sati
