Iznenadni i veliki šok pandemije koronavirusa i mjere zatvaranja s ciljem njenog suzbijanja doveli su do ozbiljnog pada globalne ekonomije te prema prognozama Svjetske banke, ove godine će doći do pada globalnog rasta za 5,2 posto.
To bi predstavljalo najdublju recesiju od Drugog svjetskog rata, pri čemu bi najveći broj ekonomija doživio najveći pad proizvodnje po glavi stanovnika od 1870. godine, saopćila je Svjetska banka u svom najnovijem izvještaju Globalni ekonomski izgledi (Global Economic Prospects).
Očekuje se da, usljed ozbiljnog poremećaja domaće potražnje i ponude, trgovine i finansija, ekonomska aktivnost naprednih ekonomija doživi pad za sedam posto u 2020. godini, a nova tržišta i ekonomije u razvoju (EMDE) pad za 2,5 posto što je prvo smanjenje na nivou ove grupe u posljednjih najmanje šezdeset godina.
Prema očekivanjima pad dohotka po glavi stanovnika trebao bi biti za 3,6 posto, zbog čega će se milioni ljudi ove godine suočiti s ekstremnim siromaštvom.
Najteže su pogođene one zemlje u kojima je pandemija bila najteža i koje se u velikoj mjeri oslanjaju na globalnu trgovinu, turizam, izvoz roba i vanjsko finansiranje.
Mada će se jačina udara razlikovati od regiona do regiona, sva nova tržišta i ekonomije u razvoju imaju ranjivosti, koje su pojačane usljed vanjskih šokova. Pored toga, prekidi u pristupu školovanju i primarnoj zdravstvenoj zaštiti vjerovatno će imati dugotrajne efekte na razvoj ljudskog kapitala.
– To je veoma zabrinjavajuće, jer će kriza vjerovatno ostaviti dugotrajne posljedice i dovesti do krupnih globalnih izazova – kazala je potpredsjednica Svjetske banke za ujednačen rast, finansije i institucije Ceyla Pazarbasioglu.
Kako je dodala, prva stavka na dnevnom redu je rješavanje hitnih globalnih zdravstvenih i ekonomskih pitanja, a uz to, globalna zajednica se mora ujediniti da bi se pronašao način za snažniji oporavak, kako bi izbjegli da se još veći broj ljudi suoči sa siromaštvom i nezaposlenošću.
Prema osnovnoj prognozi, pod pretpostavkom da se pandemija povuče dovoljno da se omogući ukidanje domaćih mjera za ublažavanje do sredine godine u naprednim ekonomijama i nešto kasnije u EMDE, da se globalna prelivanja smanje u drugoj polovini godine, te da poremećaji na finansijskim tržištima ne budu dugotrajni, prognozira se da će se globalni rast vratiti na 4,2 posto u 2021. godini, odnosno na 3,9 posto za napredne ekonomije i 4,6 posto za EMDE.
Međutim, izgledi su veoma neizvjesni, a preovlađuju negativni rizici, uključujući mogućnost produženog trajanja pandemije, finansijskog preokreta i povlačenja iz globalnih trgovinskih veza.
Negativni scenario bi mogao dovesti do pada globalne ekonomije za čak osam posto ove godine, nakon čega bi uslijedio spori oporavak u 2021. godini, od tek malo iznad jedan posto, sa smanjenjem proizvodnje u EMDE za skoro pet posto ove godine.
Prognozira se da će ekonomija Sjedinjenih Američkih Država ove godine doživjeti pad za 6,1 posto, kao odraz poremećaja koji se dovode u vezu s mjerama za uspostavljanje kontrole nad pandemijom.
Očekuje se pad proizvodnje u euro-području za 9,1 posto u 2020. godini, pošto je aktivnost bila teško pogođena širenjem bolesti, a očekuje se i pad ekonomije Japana za 6,1 posto, budući da su preventivne mjere usporile ekonomsku aktivnost.
– Recesija uzrokovana Covidom-19 je jedinstvena u više aspekata i vjerovatno će biti najdublja recesija u naprednim ekonomijama od Drugog svjetskog rata i prvi pad proizvodnje u novim i ekonomijama u razvoju u najmanje šest decenija – kazao je direktor grupe za izglede u Svjetskoj banci Ayhan Kose.
Dodao je da je aktuelna epizoda već dovela do daleko najbržih i najvećih do sada zabilježenih padova globalnih prognoza rasta.
– Ako se možemo ravnati prema prošlosti, moguće je da dođe do daljeg pada rasta, što podrazumijeva da će kreatori politika možda morati biti spremni da primjene dodatne mjere da podrže aktivnost – naveo je.
Pandemija naglašava hitnu potrebu za djelovanjem na planu zdravstvenih i ekonomskih politika, uključujući globalnu saradnju, kako bi se ublažile posljedice, zaštitile ranjive populacije i ojačali kapaciteti zemlje za sprečavanje i rješavanje sličnih događaja u budućnosti.
Od ključnog je značaja za nova tržišta i ekonomije u razvoju, koji su posebno ranjivi, da ojačaju sisteme javnog zdravstva, rješavaju izazove neformalnosti i ograničenih zaštitnih mehanizama i provedu reforme u cilju generiranja snažnog i održivog rasta nakon što kriza prođe.
Ukoliko efekti pandemije potraju, nova tržišta i ekonomije u razvoju koje imaju fiskalni prostor i povoljne uvjete finansiranja mogle bi razmotriti dodatne podsticaje.
Za regiju istočna Azija i Pacifik projektirano je da će rast u regionu pasti na 0,5 posto u 2020. godini, što je najniži nivo od 1967. godine, a odražava poremećaje uzrokovane pandemijom.
Kada je u pitanju Evropa i centralna Azija prognozira se smanjenje regionalne ekonomije za 4,7 posto s recesijom u skoro svim zemljama, a u regiji Latinske Amerike i Karibia šokovi uzrokovani pandemijom dovest će do pada ekonomske aktivnosti za 7,2 posto u 2020. godini.
Prognozira se da će se ekonomska aktivnost u regionu Bliskog istoka i sjeverne Afrike smanjiti za 4,2 posto usljed pandemije i dešavanja na tržištu nafte.
Za regiju južna Azija projektirano da će se ekonomska aktivnost smanjiti za 2,7 posto zbog toga što će mjere za ublažavanje pandemije ograničiti potrošnju i usluge, a postoji i nesigurnost u pogledu uticaja pandemije na privatna ulaganja.
U slučaju regije Podsaharske Afrike prognozira se da će ekonomska aktivnost regiona u 2020. godini zabilježiti najveći pad za 2,8 posto.
Grupacija Svjetske banke, saopćeno je, jedan je od najvećih izvora finansiranja i znanja za zemlje u razvoju, preduzima opsežne i brze mjere kako bi pomogla zemljama u razvoju da ojačaju svoj odgovor na pandemiju.
Podržavaju intervencije na planu javnog zdravstva, rade na tome da se osigura protok ključnih materijala i opreme i pomažu privatnom sektoru da nastavi s poslovanjem i sačuva radna mjesta.
Angažirat će do 160 milijardi američkih dolara u vidu finansijske podrške tokom 15 mjeseci kako bi se pomoglo 100 zemalja da zaštite siromašne i ranjive, podrže preduzeća i podstaknu ekonomski oporavak. Tu spada i 50 milijardi dolara novih sredstava IDA kroz grantove i povoljne zajmove.