Author: Redakcija

BANJALUKA, SARAJEVO – Iako u ponedjeljak ulazimo u četvrtu sedmicu prijevremenih izbora u Republici Srpskoj, izborni rezultati još nisu potvrđeni. Ovom poslu se ne nazire kraj, kao da su predsjednika birali stanovnici najmnogoljudnije države Indije, a ne samo oko 450.000 stanovnika RS, koliko ih je izašlo na biračka mjesta. Novinar Uroš Vukić kaže da Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine ne zna šta radi i da se, prema njegovom mišljenju, “malo poigrala”. “Umjesto da prebrojavaju glasove i utvrđuju izborne rezultate, oni se bave istragama, glume tužioce, pokazuju neozbiljnost iz sjednice u sjednicu. Ni najobičniji izbori, poput ovih prijevremenih za…

Ujedinjene nacije (UN) u petak su upozorile na eskalaciju raseljavanja i nasilja na okupiranoj Zapadnoj obali, navodeći visok nivo ilegalnih napada izraelskih doseljenika i rušenja kuća. Pozivajući se na Ured za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), glasnogovornik UN-a Farhan Haq na konferenciji za novinare rekao je da je “od početka godine više od 1.000 ljudi raseljeno u Zoni C, koja čini oko 60 posto Zapadne obale i gdje su, baš kao i u Istočnom Jerusalemu, izraelske vlasti zadržale gotovo isključivu kontrolu, uključujući provođenje zakona, planiranje i izgradnju”. – Većini raseljenih ljudi izraelske vlasti su srušile domove zbog nedostatka građevinskih dozvola koje…

Američke snage su uhapsile svrgnutog predsjednika Iraka Sadama Huseina, koji se skrivao u podzemnom skloništu blizu rodnog grada Tikrita Nastavak vijesti ispod promo sadržaja 1545. Počeo je rad Tridentski koncil, koji je u maju 1542. sazvao papa Pavao III. Ekumenski koncil, na kojem je do kraja izgrađen status Katoličke crkve kao dogmatske, protureformacijske, militantne ustanove s papom autokratom na čelu, s prekidima je zasjedao do 1563. Na osnovu zaključka tog skupa rođen je protureformacijski pokret koji je doveo do tridesetogodišnjeg rata prokatoličkih i protestantskih snaga u Evropi, od 1618. do 1648. 1570. Mirom u Šćećinu Danska je priznala nezavisnost Švedske.…

Na konferenciji povodom 30 godina Daytonskog sporazuma, održanoj u petak u Zagrebu u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Dragan Čović poručio je da trenutna situacija u Bosni i Hercegovini nije najveća kriza od uspostave Daytonskog sistema, kako se često tvrdi. Govoreći na panelu “30 Years After Dayton: Leading the Way with Local Solutions”, Čović je podsjetio na ranije tenzije: – „Samo se treba vratiti 25 godina unazad, kada je visoki predstavnik Petrić sankcionirao 180 hrvatskih dužnosnika. To je bila prava kriza. Ili moment kada se tenkovima ušlo u Hercegovačku banku – tada je…

Naslov ovog članka, točnije pitanje iz njegova naslova, je neobično da ne kažem apsurdno (lat. glupo), recimo poput pitanja „Je li moguć savski most preko Save?“ Možda i gore od toga, jer je u slučaju savskog mosta preko Save riječ o pleonazmu, koji se ne protivi tvrdnji da preko Save nije moguće, zbog nekog razloga, sagraditi most. No litij-ionske baterije ne samo da su moguće, nego su poznate svima, i to već dugi niz godina. One se temelje na reakciji anodnog otapanja litija pri pražnjenju baterije (Li → Li+ + e-) te njegovom taloženju, deponiranju na istu elektrodu pri njezinom…

Kremlj je poručio da neće prihvatiti prekid vatre u Ukrajini radi održavanja teritorijalnog referenduma, ocjenjujući da bi takva pauza predstavljala samo taktički manevar, a ne korak ka rješenju sukoba. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je za ruski „Kanal 1“ tokom posjete Turkmenistanu da je Moskva zainteresirana isključivo za konačno okončanje sukoba. „Ako je ideja da se stvori izgovor za zahtjev za prekid vatre, predah, pauzu na frontu, onda to, naravno, neće upaliti“, rekao je Peskov, dodajući da bi privremena obustava borbi, prema procjeni Moskve, omogućila Kijevu da se pregrupiše. „Mi želimo da radimo na miru, ne na prekid vatre. Prekid…

Britanski premijer Keir Starmer i belgijski premijer Bart de Wever sastali su se danas u Londonu kako bi razgovarali o ratu između Rusije i Ukrajine, s posebnim naglaskom na korištenje zamrznute ruske imovine. Glasnogovornik britanske vlade izjavio je da su lideri razgovarali o najnovijim informacijama o mirovnim pregovorima te se složili da se radi o „ključnom trenutku“ za budućnost Ukrajine. Također su razgovarali o tekućim naporima za rješavanje finansijskih potreba Ukrajine, uključujući korištenje vrijednosti zamrznute ruske suverene imovine. „Složili su se da nastave blisku saradnju kako bi postigli napredak po ovom složenom pitanju“, navodi se u saopštenju. Spor EU oko…

Finska je u petak objavila da će od Sjedinjenih Država nabaviti napredne rakete zrak-zrak srednjeg dometa (AMRAAM). Finska, koja ima dugu granicu s Rusijom, 2022. godine naručila je 64 borbena aviona F-35 koje je proizvela američka vojna grupacija Lockheed Martin, a prve isporuke planirane su za kraj sljedeće godine. „Prve isporuke raketa podržat će raspoređivanje flote F-35“, saopćila je vlada u petak. „Ova nabavka dat će Finskoj najnoviju i najnapredniju varijantu AMRAAM-a, koja će poboljšati našu sposobnost reagiranja na prijetnje u našem operativnom okruženju“, saopćila je vlada, prenosi Reuters. Datum i vrijeme objave: 13.12.2025 – 04:58 sati Izvor: www.federalna.ba

Međunarodna likovna izložba “Moj posebni prijatelj” otvorena je u petak u Galeriji kraljice Katarine Kosača u Mostaru, u organizaciji Osnovne škole za djecu s posebnim potrebama Mostar. Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, na međunarodni likovni natječaj odazvalo se više od 40 ustanova, pristiglo je preko 650 dječjih radova, a zidovi Kosače bili su ispunjeni bojama, emocijama i kreativnošću. Ovaj događaj istaknut je kao jedinstven u regiji, jer na jednom mjestu okuplja djecu različitih dobnih uzrasta vrtića, osnovnih škola, udruga i centara. Tema “Moj posebni prijatelj” otvorila je prostor za promišljanje o brojnim putevima povezivanja među djecom kroz igru, kreativnost,…

Predsjednik Bjelorusije Lukashenko danas je održao sastanak sa izaslanikom SAD-a Johnom Coaleom, što predstavlja najnoviji korak u naporima Lukashenka da poboljša odnose sa Zapadom. Posljednji put kada su se američki zvaničnici sastali sa Lukashenkom, više od 50 političkih zatvorenika je pušteno i dovedeno u Litvaniju. Ukupno, Bjelorusija je oslobodila više od 430 zatvorenika od jula 2024. godine, što je široko shvaćeno kao pokušaj približavanja Zapadu. Izolacija i sankcije Bjelorusija, bliski saveznik Rusije, godinama se suočava sa zapadnom izolacijom i sankcijama. Lukashenko vlada Bjelorusijom više od 30 godina, a zemlja je više puta sankcionisana od strane zapadnih zemalja – kako zbog…