Kada su Sjedinjene Američke Države ove godine uvele rekordne carine na kinesku robu, očekivalo se da će izvoz iz Kine doživjeti težak udar. No desilo se suprotno. Umjesto pada, kineske kompanije su u iznenađujuće kratkom roku pronašle nova tržišta i odlučno se okrenule globalnom jugu, gdje su otvorile nove kanale prodaje i uspjele nadomjestiti gubitke iz SAD-a. Primjer toga je pronalazak novih kupaca kakav je doživio Derek Wang, proizvođač kuhinjskih i kupaonskih elemenata iz Guangdong-a, koji je nakon pada narudžbi iz Amerike počeo izvoziti u Brazil, Japan, Maleziju i Kambodžu. Za njega, kao i za mnoge druge izvoznike, ključna su tržišta koja su geografski bliža i manje pogođena trgovinskim napetostima.
Iako je izvoz u Sjedinjene Države potonuo gotovo osamnaest posto, kineska roba je u ostatku svijeta doživjela snažan rast. Prodaja je povećana u Evropskoj uniji, jugoistočnoj Aziji, pa čak i u Africi, gdje su kineski proizvodi postali sve važniji za razvoj infrastrukture i energetskih projekata. Poseban zamah postignut je u izvozu električnih vozila, solarnih panela, baterija i industrijske opreme – sektorima u kojima Kina već ima snažnu prednost.
Ovakav neočekivani uspjeh dao je Pekingu dodatno samopouzdanje u odnosima sa Washingtonom, što je kulminiralo dogovorom između Xi Jinpinga i Donalda Trumpa o smanjenju novih carina. No dok kineski izvoz raste, raste i otpor. Brojne zemlje strahuju da jeftina kineska proizvodnja potkopava njihove domaće industrije. U prvoj polovini godine pokrenut je rekordan broj antidamping istraga, a nekoliko država – od Meksika do Indije – govori o poplavi kineske robe koja prijeti njihovim fabrikama i radnim mjestima. U Latinskoj Americi istovremeno raste zabrinutost da kineske investicije donose samo poslove niske vrijednosti, bez stvarnog transfera tehnologije.
Ni kineski proizvođači nisu bez problema. Mnogi prijavljuju pad profitnih marži, otkazivanje smjena i sve veću potrebu da selidbom u Meksiko, Vijetnam ili Maleziju izbjegnu američke carine. Zanimljivo je i da značajan dio kineske robe, uprkos trgovinskim barijerama, i dalje indirektno završava na američkom tržištu, ali preko trećih zemalja. Ekonomisti upozoravaju da bi dio trenutnog izvoznog rasta mogao biti samo kratkoročno gomilanje zaliha, potaknuto neizvjesnošću oko trgovinskih pregovora.
U takvim okolnostima kineska vlada sve češće naglašava važnost domaće potrošnje, nastojeći smanjiti zavisnost industrije o izvozu. To čine i izvoznici poput Wanga, koji paralelno šire poslovanje u inostranstvu, ali sve više računaju i na domaće kupce. Uprkos američkim pritiscima, kineska ekonomija pokazuje zavidnu fleksibilnost, ali istovremeno ulazi u period u kojem će morati balansirati između globalnog rasta i rastućeg nezadovoljstva zemalja koje se boje prevelikog kineskog utjecaja.
Datum i vrijeme objave: 15.11.2025 – 08:47 sati
