Koja je tvoja vesela pjesma?
Prema istraživanju holandskog naučnika, većina sretnih pjesama ima određene zajedničke karakteristike. Prije nekoliko godina, dr Jacob Joly sa Univerziteta Groningen u Holandiji zamoljen je da pregleda listu omiljenih pjesama koju je sastavio britanski bend Alba. Njegovo istraživanje, iako se ne može smatrati recenzijom, otkrilo je nekoliko uobičajenih faktora koji se provlače kroz gornja zapažanja – vesele pjesme. Vesele ili vesele pjesme imaju znatno brži ritam od ostalih prosječnih pjesama i svjetlije tekstove.
Kada je Joly prvi put krenuo da ispita kolekciju “srećne pjesme”, morao je koristiti kvalitativnu metodu da analizira trendove unutar kolekcije. Kao istraživač, on je na svojoj web stranici naglasio da ono što čini pjesmu srećnom jeste lično iskustvo i društveni kontekst na visokom nivou. Lične asocijacije povezane s određenom pjesmom su ključne za njeno stavljanje na listu Happy Songs.
Svaku pjesmu u pomenutom serijalu sagovornik je odabrao iz ličnih razloga, ali je analizom muzičko-tehničkih aspekata došlo do nekih nepobitnih podataka. Pesme su u proseku imale 140-150 otkucaja u minuti, što je znatno brže od prosečne pop pesme. Ovaj optimistični ritam vrlo vjerovatno utiče na podsvijest pojedinca i ispunjava je pozitivnom energijom. Takođe, kada su u pitanju skale, govorimo o duru, a ne o molu, koji je mnogo lakši.
Zatim je Julius skrenuo pažnju na stihove. Većinu srećnih pesama opisao je kao srećne bez mnogo smisla, sa srećnim završetkom, ispunjenim emocijama. Zabava, ljubav, ples – sve su to teme za vesele melodije. Julije je tada svoja otkrića pretvorio u matematičku formulu. Dobivena formula je korištena za testiranje njegove teorije o tempu i tonovima veselih pjesama. Testirajući formulu na pesmama koje su holandski slušaoci ocenili kao srećne, Julij je došao do zadovoljavajućih podataka.
Pesme koje su dospele na listu najsrećnijih poslednjih decenija otkrijte u fotogaleriji.
https://www.zenskimagazin.rs/storage/posts/rss/2024/Sep/255227/muzika-1.jpg
