Detektor je ranije otkrio da je jedan visoki zvaničnik ruske naftne kompanije registrovao firmu u Sarajevu nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Istraživanje je otkrilo da BiH ne provjerava ko su ruski državljani koji registruju firme u BiH i da li na taj način pokušavaju izbjeći međunarodne sankcije.
Igor Chasnyk, koji je registrovao firmu u BiH, na listi je prijedloga za sankcije na stranici “Rat i sankcije” koju su pokrenule nevladine organizacije i pojedini državni organi, objašnjava Vlasyuk. To je ideja da se na jednom mjestu napravi lista ljudi za koje se razmatraju sankcije, dodaje on.
“Neki ljudi s ‘liste čekanja’ će doći na konačnu sankcionu listu, ali ne nužno”, kaže Vlasyuk.
On ne odgovara direktno na pitanje da li će staviti Chasnyka na listu sankcija nakon što je Detektor otkrio njegove poslove u BiH.
“Neću kometarisati da li ćemo ga sankcionisati jer prije svega to nije moja odluka. Drugo, ako to planiramo, ionako ne bih rekao”, kaže Vlasyuk, koji je posebno fokusiran na vojnu energetsku oblast.
“Ovo je od velikog interesa za nas i od velikog interesa za naše partnere”, dodaje on.
Vlasyuk vjeruje da Rusi “naoružavaju” svoju energiju kako bi uticali na druge zemlje. Na pitanja o odnosu BiH prema sankcijama odgovara diplomatski, ali je jasno da bi ukrajinska strana željela vidjeti jasnije napore BiH protiv ruskih pokušaja da izbjegnu sankcije.
“U ovom trenutku radije bismo pozdravili bilo kakve istrage zemalja u ovoj oblasti. Mi zaista, zaista pretpostavljamo da postoji mnogo Rusa, mnogo preduzeća povezanih s Rusijom, posebno onih koja su otvorena, ili su rekli da je to nešto što treba uraditi”, kaže Vlasyuk.
BiH se izjasnila da podržava sankcije Evropske unije prema pojedincima i firmama iz Rusije, ali do sada nije uvodila konkretne mjere niti se odazivala na pozive da ih primijeni, poput uvođenja viza za državljane Rusije, koji i dalje u BiH mogu ulaziti bez prethodnih provjera, ili zabrane emitovanja ruskih državnih kanala, kako je to uradila Crna Gora. Detektor je također otkrio da su domaće vlasti dozvolile najmanje jednom ruskom diplomati da počne svoju misiju u BiH nakon što je protjeran iz Evropske unije.
Dok diplomatski naglašava da je zadovoljan saradnjom Ukrajine i BiH, otpravnik poslova Ambasade Ukrajine u BiH Jaroslav Simonov kaže kako ukrajinska strana može upozoriti gdje da se obrati pažnja.
“Što se tiče BiH, mislim da u prvom redu ovdje nadležne institucije, poput Predsjedništva, pa do Ministarstva vanjskih poslova i relevantnih drugih institucija, moraju same sebe štititi od tog utjecaja, jer taj utjecaj u prvom redu nije samo naš problem u Ukrajini”, kaže Simonov i objašnjava da se problem odnosi i na BiH, Srbiju i Crnu Goru, odnosno sve zemlje Zapadnog Balkana, “jer mi vidimo šta to nosi”.
“Na kraju krajeva, nama je to donijelo i razaranje i ubojstvo ljudi”, dodaje on.
Ukrajinske vlasti s posebnom pažnjom prate odnos BiH, ali i Srbije, prema ruskim pokušajima da izbjegnu sankcije.
Aktivnosti i saradnja Republike Srbije s Ruskom Federacijom u posebnom je fokusu ukrajinske vlade, nevladinih organizacija i drugih agencija. Vlasyuk tu ističe aktivnosti srbijanskih firmi da budu posrednici u dostavljanju određenih roba u Rusiju.
“Ovo je uvijek bilo na našem radaru”, kaže Vlasyuk.
