Kako je srbijanska Alta Group presudila bitku za Addiko banku

Nakon mjeseci borbe za preuzimanje bečke Addiko Bank AG, Raiffeisen Bank International (RBI) pobijedila je slovenačku Novu Ljubljansku Banku (NLB). Kako je RBI objavila na svojoj zvaničnoj stranici, do isteka roka za prihvatanje, u srijedu 29. jula banka je primila izjave o prihvatanju 10.831.435 dionica Addiko banke, što odgovara 56,16% svih dionica, čime je prekoračen minimalni prag od 55%.
“Period prihvatanja ponude istekao je u 17 sati. Zakonsko pravo na odustajanje od gore navedenih prihvatanja isteklo je 23. jula. Iz tehničkih razloga, RBI i dalje može primiti izjave o prihvatanju ili odustajanju podnesene prije gore navedenog roka. Ovo još ne predstavlja objavljivanje službenog rezultata”, naveli su iz RBI. 

U ovom poslu odlučujući faktor, kako prenosi njemački Handelsblatt, bio je između ostalog, sporazum s Alta grupom o podjeli Addika nakon akvizicije: Alta će preuzeti poslovanje u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, dok RBI namjerava integrirati aktivnosti u Hrvatskoj i Sloveniji u svoju mrežu.

Kako su djelovali dioničari

U procesu preuzimanja i RBI i NLB su dizale svoje početne ponude za dionice. 14. maja ove godine RBI je objavila dobrovoljnu javnu ponudu za preuzimanje kontrole nad Addiko bankom, nudeći 26,50 eura po dionici, dok je NLB ponudio 37,00 eura. U početku RBI je izašao sa pragom prihvatanja od visokih 75 %, što je procenat koji bi banci omogućio značajne instrumente odlučivanja, od restrukturiranja, izmjene statuta, spajanja, deslistinga sa berze, ali kako je NLB nudila mnogo više po dionici, postalo je jasno da je tako visoki prag prihvatanja preambiciozan i da se s njim rizikuje gubitak ovog posla. RBI stoga snižava minimalni prag prihvatanja na 55%, a NLB na 50%+1 akcija. I sa pragom od 55 % austrijska grupacija dobija kontrolu upravnog i nadzornog odbora, kao i operativnu kontrolu banke, te vjerovatno i najvažnije, izvjestan ishod preuzimanja, budući da je već ranije dobila podršku srbijanske Alta Grupe, koja je imala 1.878.167 dionica (9,63% svih izdatih dionica Addika), koji su bili garantovani i odmah dostupni. Međutim, RBI je mogla računati i na dodatnih oko 20 % drugih finansijskih instrumenata koje u svojim rukama ima Alta grupa.

Austrijska komisija za preuzimanja produžila je sedam dana rok prihvatanja za oba ponuđača; sa 22. na 29. juli. 20. jula RBI je dostigao prag od 55,5%, dan prije nego što je istekao rok za zakonsko povlačenje prihvatanja. Naime, dioničari su mogli da povuku prihvatanje RBI ponude i odluče se za ponudu NLB-a. 29. jula, RBI dostiže prag od 56,16%, dok je prema medijskim izvještajima NLB prije sedam dana, dostigao više od 30 % prijava vezano za Addikove dionice.

Dok je Alta grupa odmah stala uz RBI, i nije povlačila podršku ni nakon što je NLB podigao ponudu po dionici za skoro 40 % više od RBI, drugi veliki dioničari EBRD-a koji drži 8,4% dionica, Brandes Investment Partners (5%) i Wellington Management (5,7%) podržali su ponudu NLB, međutim, ona nije bila dovoljna u periodu kada je bilo dozvoljeno dioničarima da se predomisle, povuku prethodnu podršku i usmjere je prema konkurentskoj ponudi, jer nisu imali šta da povuku budući da ranije nisu prihvatili RBI ponudu.

Kako je počela priča o preuzimanju

Kako smo ranije pisali, priča o preuzimanju Addiko bank AG ima svoju historiju i počela je 2024. godine kada je NLB prvi put pokušala preuzeti banku, ponudivši tada 20 eura po dionici, da bi zatim svoju ponudu povećala na 22 eura. Međutim, pokušaj je propao, jer su uspjeli prikupiti tek 36,39 posto dionica. Međutim, NLB, nije odustao, preuzimanje Addika za njega ima dublji, srateški značaj, a on se ogleda i u ulasku na hrvatsko tržište kao i jačanju digitalnih usluga. Hrvatsko tržište bi naime, NLB-u bio posljednja kockica u slagalici poslovanja na regionalnom tržištu. Banka danas, osim u Sloveniji, posluje u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji, dok je na hrvatskom tržištu djelovala kroz leasing, koji je za slovenačku banku trebao biti prvi korak do ostalih finansijskih usluga. Kupovinom Addika, NLB bi bio jedina banka sa nekim oblikom finansijskih usluga praktično u svim državama bivše Jugoslavije. Također, Addiko bi NLB-u, pored klijenata sa hrvatskog tržišta, otvorio i posao sa stanovništvom i malim i srednjim preduzećima na još četiri tržišta gdje se dvije banke preklapaju. Addiko banka posluje u nekoliko zemalja regije, uključujući Austriju, Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru.

Početkom ove godine priča o preuzimanju banke ponovo je dospjela u fokus kada je postalo jasno da u priču sada osim NLB-a ulazi još jedan igrač – RBI, koja je ponudila 23,05 eura po dionici. RBI je za svaku dionicu Addika u gotovini ponudio 23,05 eura, vrednujući banku na 449,5 miliona eura. U maju, NLB je objavila svoju treću ponudu, u iznosu od 29 eura po dionici, što je u ukupnom iznosu vrednovalo transakciju na oko 566 miliona eura. RBI je odgovorio dan kasnije, podigavši svoju ponudu na 26,50 eura po dionici. Obje ponude ciljale su na barem 75 posto vlasništva u Addiku, s mogućnošću da taj prag spuste na zakonski minimum od 50 posto, a rok za prihvatanje postavljen je na 22. juli ove godine.

Finalne ponude iznosile su RBI 26,50 eura po dionici, plus potencijalne buduće isplate od planirane prodaje Addiko podružnica, a NLB 37 eura po dionici.

Krajem maja uprava i nadzorni odbor Addiko Banke izašli su sa izjavom u kojoj daju podršku ponudi Raiffeisen Bank Internationala, uprkos višoj ponudi konkurentskog ponuđača, navodeći sigurniju isplatu kao ključni razlog. NLB-ovu ponudu nisu ni preporučili ni odbacili. Kako je pojašnjeno, NLB-u su nedostajale obavezujuće izjave podrške investitora, a dodatno se navodilo i da se najveća slovenačka banka na hrvatskom tržištu suočava s regulatornim preprekama vezanim za odobrenje u toj zemlji zbog pravnog spora Slovenije i Hrvatske oko imovine i poslovanja predratne Ljubljanske banke, prethodnice NLB-a. Kanije su povukli preporuku za nižu ponudu.

Saopćenje NLB

Iako je glavni dio spora formalno okončan presudama Evropskog suda za ljudska prava i isplatama izvršenim do 2016. godine, postupci između NLB-a i hrvatskih banaka oko regresnih potraživanja i dalje traju, pa je ovo i dalje osjetljivo pitanje za regulatore kad god se nađe na stolu priča o ulasku slovenačke banke na ovo tržište.
U saopćenju u kojem je iznesena posljednja ponuda, NLB je navela kako nakon više od dvije godine komunikacije s relevantnim regulatorima, NLB ima visoko poverenje da će, u slučaju uspjeha ponude banke biti u mogućnosti pravovremeno dobiti potrebne saglasnosti od svih regulatora, uključujući Evropsku centralnu banku u okviru Jedinstvenog nadzornog mehanizma (“SSM”), napominjući kako su Austrija, Slovenija i Hrvatska dio SSM-a te da su i NLB i Addiko pod direktnim nadzorom ECB-a, kao i da je NLB već počeo podnositi i dostavljati potrebnu dokumentaciju svim regulatorima.