Švedska vraća knjige i lektire u učionice

Švedska, jedna od najdigitaliziranijih evropskih država i dom nekih od najvećih tehnoloških kompanija kontinenta, provodi radikalnu reformu obrazovnog sistema kojom nastoji vratiti papir, knjige i olovke u školske učionice. Vlada smatra da je upravo pretjerana upotreba digitalnih uređaja doprinijela padu čitalačke pismenosti i školskih rezultata, dok kritičari upozoravaju da bi takav zaokret mogao dugoročno oslabiti konkurentnost zemlje i pripremu mladih za tržište rada.

Promjene su već vidljive u školama širom zemlje. U srednjoj školi u Nacki, nedaleko od Stockholma, učenici završnih razreda sve češće iz torbi vade udžbenike i sveske umjesto laptopa.

“Sada iz škole često nosim kući nove knjige i papire“, kazala je 18-godišnja Sophie za BBC. Dodaje da je jedan od nastavnika “počeo štampati sve tekstove koje koristimo tokom nastave“, dok je u nastavi matematike digitalna platforma zamijenjena isključivo radom iz udžbenika.

Vlada želi što manje ekrana u školama

Zaokret predstavlja potpunu suprotnost politici koju je Švedska provodila prethodne decenije. Laptopi su postali uobičajeni dio nastave krajem 2000-ih, a već 2015. godine oko 80 posto učenika državnih srednjih škola imalo je vlastiti digitalni uređaj. Od 2019. godine čak je i korištenje tableta u predškolskim ustanovama bilo dio nastavnog plana.

Dolaskom desno orijentirane koalicione vlade 2022. obrazovna politika dobila je potpuno novi smjer.

“Zapravo pokušavamo da se riješimo ekrana koliko god je to moguće“, izjavio je Joar Forsell, glasnogovornik Liberalne stranke za obrazovanje, čiji lider obavlja funkciju ministra obrazovanja.

“U višim razredima možda ih možete koristiti nešto više, ali kada je riječ o mlađoj djeci, mislim da ekrane uopće ne bismo trebali koristiti“, rekao je Forsell.

Vlada svoju strategiju promoviše sloganom “från skärm till pärm“, odnosno “od ekrana do knjige”, uz obrazloženje da nastava bez ekrana djeci omogućava bolju koncentraciju te razvoj vještina čitanja i pisanja.

Od prošle godine vrtići više nisu obavezni koristiti digitalne alate, a djeci mlađoj od dvije godine tableti se više ne daju. Kasnije ove godine na snagu stupa i zabrana korištenja mobilnih telefona u školama, čak i kada služe u obrazovne svrhe.

Za nabavku novih udžbenika i nastavnih materijala država je školama već dodijelila više od 2,1 milijarde švedskih kruna, dok se novi nastavni plan zasnovan na udžbenicima očekuje 2028. godine.

“Čitanje pravih knjiga, pisanje na pravom papiru i računanje na papiru mnogo su bolji ako želite da djeca steknu znanje koje im je potrebno“, poručio je Forsell.

Naučnici upozoravaju na negativan utjecaj ekrana

Promjena politike uslijedila je nakon opsežnih konsultacija održanih 2023., u kojima su učestvovali univerzitetski istraživači, nastavničke organizacije i državne institucije.

Neuroznanstvenica dr. Sissela Nutley s Instituta Karolinska smatra da postoje ozbiljni razlozi za ograničavanje digitalnih uređaja u učionicama.

“Sve je veća svijest o tome koliko tehnologija ometa nastavu“, kaže Nutley.

Prema njenim riječima, učenici lako gube koncentraciju gledajući šta druga djeca rade na ekranima, dok sve veći broj međunarodnih istraživanja pokazuje da čitanje tekstova na digitalnim uređajima otežava obradu informacija i razumijevanje pročitanog.

Nutley upozorava da intenzivno korištenje ekrana može utjecati i na razvoj mozga kod mlađe djece.

Švedska vlada očekuje da će ovakav pristup pomoći zemlji da popravi rezultate na međunarodnom PISA testiranju. Nekadašnji evropski uzor u obrazovanju posljednjih godina bilježi pad rezultata, posebno u matematici i čitalačkoj pismenosti. Podaci pokazuju da gotovo četvrtina švedskih petnaestogodišnjaka nije dostigla osnovni nivo razumijevanja pročitanog teksta.

“Znamo da djeca koja su cijelo školovanje provela uz mnogo ekrana zaostaju u međunarodnim istraživanjima“, tvrdi Forsell.

OECD poziva na oprez, tehnološki sektor upozorava na posljedice

Ipak, ovogodišnji izvještaj OECD-a donosi nijansiraniju sliku. Organizacija zaključuje da švedski učenici u cjelini imaju koristi od pristupa digitalnim alatima, ali istovremeno upozorava na veliki broj digitalnih distrakcija u učionicama. U izvještaju se navodi i da je intenzivna upotreba digitalnih uređaja tokom nastave matematike povezana sa slabijim rezultatima, iako su oni i dalje bili bolji nego kod učenika koji uopće nisu koristili digitalne alate.

Direktor OECD-ovog odjela za obrazovanje Andreas Schleicher smatra da nije moguće jednostavno dokazati uzročno-posljedičnu vezu.

“Švedska je otišla ekstremnije od drugih zemalja u uvođenju tehnologije u škole. U učionice je unijela mnogo uređaja bez jasne pedagoške svrhe i jasno definisanih ciljeva“, rekao je Schleicher.

S druge strane, tehnološka industrija upozorava da bi povratak analognom obrazovanju mogao imati ozbiljne posljedice po tržište rada.

“Svima su potrebne osnovne digitalne vještine kako bi mogli ući na tržište rada“, kaže Jannie Jeppesen, izvršna direktorica udruženja Swedish EdTech Industry i bivša nastavnica.

Pozivajući se na procjene Evropske unije prema kojima će uskoro čak 90 posto radnih mjesta zahtijevati digitalne kompetencije, Jeppesen upozorava da bi Švedska mogla izgubiti status jednog od vodećih evropskih tehnoloških centara.

“Kompanije će otići negdje drugo ako u Švedskoj više ne budu mogle pronaći stručnjake s odgovarajućim IT znanjima“, upozorava ona.

Posebno se vodi rasprava o umjetnoj inteligenciji. Dok vlada planira uvođenje nastave o AI-u u srednjim školama, dio stručnjaka smatra da bi djeca s tim tehnologijama trebala biti upoznata mnogo ranije.

Profesorica Linnéa Stenliden sa Univerziteta Linköping upozorava da bi u suprotnom mogla nastati nova digitalna nejednakost jer će djeca iz imućnijih porodica imati prednost zahvaljujući podršci roditelja.

Forsell odbacuje takve kritike.

“Djecu ne treba učiti umjetnoj inteligenciji prije nego što savladaju osnovne vještine. Jedino kvalitetnim obrazovanjem možemo im pružiti prilike koje nejednakost oduzima“, poručio je.

Ni među učenicima ne postoji jedinstven stav. Osamnaestogodišnji Alexios smatra da su ekrani preuzeli preveliku ulogu u životima mladih.

“Internet je na neki način preuzeo mlađe generacije i primjećujem da mnogo lakše gube koncentraciju“, kaže on.

S druge strane, 19-godišnja Jasmine vjeruje da bi škole trebale još snažnije prihvatiti digitalne tehnologije.

“Trebali bismo se više fokusirati na računare. Ako ćemo biti realni, cijeli svijet koristi računare“, zaključuje ona.