Njemački automobilski gigant Volkswagen Grupa završila je poslovnu 2025. godinu s gotovo nepromijenjenim prihodima, ali znatno slabijom profitabilnošću, nakon što su poslovanje opteretili troškovi povezani s Porscheom, američke uvozne carine i veći izdaci za razvoj baterijskog poslovanja, navodi se u godišnjem izvještaju za 2025.
Kompanija je u periodu od januara do decembra 2025. ostvarila prihod od prodaje od 321,9 milijardi eura, što je gotovo na nivou prethodne godine kada je iznosio 324,7 milijardi eura. Rast prodaje vozila izvan kineskih zajedničkih ulaganja i bolji rezultati sektora finansijskih usluga ublažili su negativan utjecaj nepovoljnih kretanja deviznih kurseva, a čak 80,5 posto ukupnih prihoda ostvareno je izvan Njemačke.
Bruto dobit pala je za 8,2 milijarde eura, na 51,2 milijarde eura, dok je bruto profitna marža smanjena sa 18,3 na 15,9 posto.
Operativna dobit više nego prepolovljena
Operativna dobit Volkswagen Grupe u 2025. godini iznosila je 8,9 milijardi eura, u odnosu na 19,1 milijardu eura godinu ranije. Operativna marža pala je sa 5,9 na 2,8 posto.
Najveći negativan utjecaj imali su nenovčani otpisi nematerijalne vrijednosti i kapitaliziranih projektnih troškova, kao i drugi rashodi povezani s izmijenjenim planiranjem proizvoda marke Porsche, ukupne vrijednosti 4,7 milijardi eura. Dodatnih 2,9 milijardi eura troškova nastalo je zbog povećanja američkih uvoznih carina uvedenih početkom aprila 2025. Na rezultate su negativno utjecali i evropski propisi o emisijama CO2, nepovoljni efekti valutnih kurseva i cjenovnog miksa te povećana ulaganja u razvoj poslovanja s baterijama.
Istovremeno, finansijski rezultat poboljšan je na 439 miliona eura, nakon gubitka od 2,3 milijarde eura godinu ranije, zahvaljujući boljim rezultatima ulaganja i većim prihodima od vrijednosnih papira i fondova.
Neto dobit pala na 6,9 milijardi eura
Dobit prije oporezivanja smanjena je za 7,5 milijardi eura, na 9,3 milijarde eura, dok je neto dobit pala na 6,9 milijardi eura, što je za 5,5 milijardi eura manje nego godinu ranije.
Porezni trošak iznosio je 2,4 milijarde eura, uz efektivnu poreznu stopu od 25,8 posto. Volkswagen navodi da je izmjena njemačkog Zakona o porezu na dobit, kojom će se stopa poreza postepeno smanjivati od 2028., povećala vrijednost odgođene porezne imovine i obaveza za oko 900 miliona eura. Međutim, taj pozitivan efekt nije bio dovoljan da nadoknadi utjecaj otpisa reputacije Porschea, koji nije imao porezni učinak.
Automobilski sektor pod pritiskom troškova
Automobilski sektor Grupe ostvario je prihod od 290,4 milijarde eura, što je gotovo identično rezultatu iz prethodne godine. Rast prodaje vozila izvan Kine neutraliziran je nepovoljnim kretanjima valutnih kurseva, dok je segment komercijalnih vozila zabilježio pad prihoda zbog manjeg obima prodaje.
Troškovi proizvodnje rasli su brže od prihoda, prvenstveno zbog viših cijena materijala, troškova povezanih s Porscheovim projektima, američkih carina i evropskih propisa o emisijama CO2. Istovremeno su ukupni izdaci za istraživanje i razvoj smanjeni na 19,4 milijarde eura, dok je njihov udio u prihodima automobilske divizije pao sa 7,2 na 6,7 posto. Fokus ulaganja ostao je na razvoju baterijskih tehnologija, softvera, novih platformi i naprednih tehnologija.
Operativna dobit automobilske divizije pala je na 5,3 milijarde eura sa 16,3 milijarde eura godinu ranije, dok je operativna marža smanjena sa 5,6 na 1,8 posto. Kompanija navodi da su glavni razlozi isti faktori koji su opteretili rezultate Grupe, odnosno otpisi povezani s Porscheom, američke carine, evropski propisi o emisijama CO2, nepovoljni valutni efekti i rast ulaganja u baterijsko poslovanje.
Finansijske usluge ostvarile rast
Za razliku od automobilskog poslovanja, sektor finansijskih usluga zabilježio je bolje rezultate. Prihodi su porasli za 5,7 posto, na 62,1 milijardu eura, zahvaljujući većem obimu poslovanja. Bruto dobit povećana je na 9,7 milijardi eura, dok je operativna dobit porasla na 3,7 milijardi eura, uz rast operativne marže na šest posto. Volkswagen navodi da su bolji obim poslovanja i više marže bili ključni pokretači tog rasta.
