Tri godine nakon odluke Vijeća ministara o obaveznom markiranju svih tečnih naftnih goriva u našoj zemlji, Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose (MVTEO) sredinom jula 2026. potpisalo je ugovor s američko-bosanskim konzorcijem, koji predvodi sarajevska kompanija “Inspekt RGH”.
Konzorcij koji, kako potvrđuju iz MVTEO-a, osim sarajevske kompanije, sačinjavaju “ConTek” iz Ljubuškog, “Inspekt” iz Zvornika te američki “Authentix Inc.”, u narednih pet godina bit će zadužen za obaveznu kontrolu svih naftnih goriva, kakva u Evropi ne postoji nigdje osim u Srbiji.
Ugovor je potpisan nakon pet mjeseci procedure javnog konkursa, a novinari Detektora odgovore na upite o cijelom procesu dobili su tek dan nakon što je odgovor potpisan.
Iz MVTEO-a su u pisanom odgovoru pojasnili da će početak markiranja uslijediti nakon uspostavljanja svih kapaciteta za taj proces i potvrde Ministarstva da su ispunjeni uslovi za početak rada.
Podatke prijava drugih učesnika s novinarima nisu podijelili, navodeći kako su takvi podaci zaštićeni propisima o zaštiti poslovne tajne i slobodnog pristupa informacijama. Osim ovih, nepoznati su i podaci o količini prihoda koje bi ovaj sistem trebao dobiti, jer ministarstvo koje uvodi sistem suzbijanja nezakonite trgovine naftnim derivatima nema podatke o veličini crnog tržišta u ovoj oblasti.
“Ministarstvo trenutno ne raspolaže jedinstvenim zvaničnim podacima o obimu crnog tržišta, niti može unaprijed procijeniti finansijske efekte sistema. Njegovi stvarni rezultati moći će se objektivno ocijeniti tek nakon određenog perioda primjene, kroz analizu podataka o kontrolama, utvrđenim nepravilnostima i kretanju javnih prihoda”, pojasnili su iz MVTEO-a.
Iako iz ovog ministarstva tvrde da nemaju podatke o obimu crnog tržišta, u obrazloženju samog Pravilnika, u koji je Detektor imao uvid, navode kako “crno tržište goriva predstavlja ozbiljan problem koji se suočava s nizom izazova u mnogo država, pa tako i u BiH”. U ovom obrazloženju se navodi i to da crno tržište utječe na državne prihode kroz gubitak poreza i carina, te da se “iz iskustva zemalja u regionu, kao i nekih zemalja članica EU, sistem markiranja pokazao kao efikasan ‘kontrolor’ u suzbijanju sive ekonomije”.
Detektor je u ranijem istraživanju otkrio kako sistem markiranja goriva kakav uvodi BiH, ne postoji niti u jednoj zemlji Evropske unije, te da ga trenutno jedino provodi Srbija, u kojoj je testiranje sistema markiranja i njegovo uvođenje u praksu pomogao ruski “Gazprom”, što je u konačnici dovelo do poskupljenja goriva.
Uvođenje markiranja goriva pratili su brojni oprečni stavovi i odgađanja. Usvajanje odluke odloženo je u maju 2023. nakon istraživanja Detektora, što je potvrdio i ministar odbrane Zukan Helez, navodeći tada i da su formirani timovi kako bi se uklonile štetne stavke. Odluka je usvojena sedam mjeseci kasnije uz izmjenu da o Pravilniku koji uređuje markiranje goriva odlučuje cijelo Vijeće ministara, a ne samo ministar Staša Košarac, kako je prvobitno predviđeno. Nakon dvogodišnjeg blokiranja i usvajanja Pravilnika krajem oktobra 2025., izbor izvođača i potpisivanje ugovora završeni su mnogo efikasnije, za manje od deset mjeseci.
Osim komplikacija sa usvajanjem Pravilnika, donošenje odluke o uvođenju markiranja goriva u BiH obilježila je i činjenica da je usvajanjem odluke o kontroli tečnih naftnih goriva Rusija uslovljavala ulazak naše zemlje u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Detektor je u istraživanju otkrio kako je Ruska Federacija zahtijevala izmjenu ove odluke, a bivši ministar za vanjske poslove Mirko Šarović tada je potvrdio kako je jedan od zahtjeva bilo i omogućavanje praćenja kretanja goriva koje dolazi iz BiH, pomoću kontrole na određenim mjestima, kako bi se spriječio šverc goriva.
Nakon usvajanja ove odluke prije tri godine otklonjene su i posljednje prepreke za ulazak BiH u WTO, ali taj korak još uvijek nije napravljen.
Potpisivanje ugovora o markiranju goriva. Foto: Ambasada SAD u Sarajevu
Konzorcij za markiranje: Američko-bosansko partnerstvo i podrška Ambasade
“Inspekt RGH”, koji će predvoditi konzorcij za markiranje, sarajevska je kompanija za kontrolu kvaliteta i kvantiteta roba, registrovana još 1992. godine. Prema objavi iz Službenog glasnika, osim funkcije nositelja konzorcija, obavljat će i poslove inspekcijskog tijela u sastavu konzorcija.
Sam posao markiranja trebali bi obavljati “Contek”, kompanija registrovana 2019. godine u Zenici, koja je u julu 2025. svoje poslovanje premjestila u Hrašljane kod Ljubuškog, i zvornički “Inspekt”. Ova zvornička kompanija osnovana je još 2005. godine, a njeni vlasnici od 2020. do 2026. bili su upravo sarajevski “Inspekt RGH” te direktor ove kompanije i predstavnik izabranog konzorcija Riad Jazvin. Ipak, vlasništvo je promijenjeno u maju 2026. godine, manje od mjesec dana nakon izbora konzorcija za posao markiranja, te je kao novi vlasnik naveden Aleksandar Balaban.
Četvrta članica konzorcija, ključna za obavljanje ovog procesa, jeste kompanija “Authentix Inc.”, američki proizvođač markera za goriva, koji se na tržištu Jugoistočne Evrope pojavio zahvaljujući programu markiranja goriva u Srbiji. Osim u Srbiji, ova kompanija svoje markere za gorivo još distribuira u Gani, Keniji, Južnoafričkoj Republici, Demokratskoj Republici Kongo, Mozambiku, Tajlandu, Kambodži, Laosu, Meksiku, Gvajani, Saudijskoj Arabiji te Kini.
Ulazak “Authentix Inc.” na bh. tržište pozdravio je i otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH John Ginkel, koji je i prisustvovao potpisivanju ugovora za uspostavljanje sistema markiranja goriva.
Iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH za Detektor su, u pisanom odgovoru, kazali kako je “ugovor o markiranju goriva potpisan 16. jula divan primjer” partnerstva SAD-a i BiH, utemeljenog na uzajamnom poštovanju, ekonomskoj saradnji i zajedničkoj viziji regionalne stabilnosti i prosperiteta.
“Program markiranja u BiH će ojačati fiskalnu transparentnost, povećati javne prihode i unaprijediti ekonomsku sigurnost BiH”, naveli su u pisanom odgovoru iz Ambasade.
Dodali su i to da programi markiranja predstavljaju provjereno rješenje za borbu protiv nezakonitih aktivnosti u sektoru goriva i povrat izgubljenih prihoda.
“Odluka BiH da uvede markiranje goriva donosi konkretne koristi inspekcijskim i policijskim organima te potrošačima općenito. ‘Authentix’ ima dokazano iskustvo. Tokom proteklih 15 godina kompanija je uspješno implementirala više od 20 nacionalnih programa integriteta goriva širom svijeta”, dodali su u pisanom odgovoru, navodeći da su i neke druge zemlje u regiji uvele markiranje goriva ili su u procesu njegovog uvođenja.
Iz Ambasade SAD-a nisu odgovorili na upit novinara Detektora da prokomentiraju činjenicu da je markiranje do sada uvedeno samo u Srbiji.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS) Tomislav Mićović za Detektor je istaknuo da markiranje u Srbiji danas funkcioniše tek nakon višegodišnjih korekcija, te da je u suzbijanju crnog tržišta više pomogla kontrola lož i baznih ulja. Dodaje da je markiranje prvenstveno mjera za naplatu dažbina i da se iskustvo Srbije ne može direktno preslikati na BiH, jer se u BiH gorivo markira na granici, a u Srbiji u skladištima, zbog čega nije siguran koliko će ovaj sistem pomoći BiH.
“Svakako da hoće, mislim, hoće u nekoj mjeri. Ali opet se postavlja pitanje zašto to nije moguće izvesti sa konvencionalnim sistemima kontrole tržišta”, naveo je Mićović.
On je ranije za Detektor naglašavao da se UNKS protivio markiranju jer predstavlja dodatni trošak za potrošače, kao i to da smatra da bi se konvencionalnim inspekcijskim nadzorom mogla postići potpuna kontrola tržišta.
Kako rusko blokiranje BiH dovodi do poskupljenja goriva. Ilustracija: Detektor
Crna Gora na istom putu: Optužbe za namještanje posla i opasnost na granicama
Prisustvo ovih američkih markera na Zapadnom Balkanu ne završava s BiH i Srbijom, te bi se oni trebali uskoro naći i u zvaničnoj upotrebi u Crnoj Gori. Vlada ove zemlje u junu 2026. prihvatila je “Authentixove” markere kao zvanične, kroz konzorcij u kojem se nalazi i sarajevski “Inspekt RGH”.
Udruženje naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG) protivi se ovoj odluci, ističući da markere ne priznaje EU, da bi to značilo uvođenje dodatnih dažbina na robu na koju su već plaćene akcize, te da ne postoje egzaktni podaci o postojanju šverca goriva u Crnoj Gori.
Draško Striković, predsjednik UNKCG-a, za Detektor je istaknuo da je priča o suzbijanju sive ekonomije netačna.
“Crna Gora je veoma mala država koja nema sopstvenu proizvodnju i ima svega tri granična prelaza i jedan morski put preko kojih je moguće dopremiti robu u Crnu Goru, što je, priznat ćete, veoma lako i jednostavno kontrolisati”, naveo je Draško Striković, predsjednik UNKCG-a, ističući da je priča o suzbijanju sive ekonomije netačna.
Striković upozorava kako će proces markiranja utjecati na usporen uvoz, ali i proizvesti višemilionske troškove gradnje sigurnosnih postrojenja na granicama i opasnosti pri radu sa zapaljivim tečnostima.
“Mi nismo protiv markiranja, ali markiranje koje je zamišljeno u Crnoj Gori ima jedan veoma veliki bezbjednosni problem. (…) Vi nemate na carinskim terminalima bezbjednosno predviđene lokacije za otvaranje cisterni, utakanje, pretakanje ili bilo koju radnju sa zapaljivim tečnostima. Što znači da Sektor za vanredne situacije, odnosno Direktorat MUP-a u Crnoj Gori mora dati odobrenje lokacije za to”, dodao je Striković.
On pojašnjava da je u Srbiji markiranje uvedeno na zahtjev naftnih kompanija zbog masovnog šverca Dunavom, što u Crnoj Gori nije slučaj. Tu priču potkrepljuje iskustvom današnjeg direktora crnogorskog “Petrola”, koji je u vrijeme uvođenja markiranja u Srbiji istu funkciju obnašao u srbijanskoj podružnici ove regionalne naftne kompanije.
“On je jasno ukazao i ministru, i ministarstvu, i predstavnicima da su naftne kompanije u Srbiji tražile i molile državu da uvedu markiranje, jer su Dunavom prolazile ogromne količine bez akcize, bez PDV-a. Ljudi su u noćnim satima skidali u buradima, pretakali u brodićima, snabdijevali lokalne poljoprivrednike, i tako su naftne kompanije gubile ogromne količine”, pojasnio je Striković.
Dodaje i da ni u BiH ni u Crnoj Gori ne postoje podaci o obimu crnog tržišta, te da se vlasti pozivaju na nepostojeće tajne dokumente.
“Jednostavno se radi, po meni, o namještanju posla, mogu otvoreno reći, korupcionaški ugovor kojim neko dogovara posao na pet godina od skoro dvadesetak miliona eura sigurno. Posao kojim će da zloupotrijebi položaj, pravdajući se nekakvim internim dokumentima koje niko nije vidio”, zaključio je Striković.
Evropska komisija. Foto: EPA-EFE/OLIVIER HOSLET
Odluka bez pokrića u Bruxellesu: EU ne traži markiranje cjelokupnog tržišta
Zbog cijelog slučaja UNKCG obratio se i Delegaciji EU u ovoj zemlji, tražeći od njih javno očitovanje. Iz ove institucije medijima u Crnoj Gori stiglo je pojašnjenje kako vlasti nikada nisu tražile mišljenje Delegacije EU o novom zakonskom rješenju za markiranje goriva, kao i da legislativa EU zahtijeva isključivo markiranje goriva koja su oslobođena akcize ili su predmet smanjene stope akcize.
“Zemlje kandidatkinje dužne su da postepeno usklađuju svoje zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU, uključujući i oblast akciznih dažbina i moraju postići punu usklađenost do trenutka pristupanja”, naveli su iz crnogorske Delegacije u odgovoru Vijestima krajem 2025. godine.
Pojašnjenja Pravilnika o markiranju u BiH otkrivaju slične stavove, ovog puta Direkcije za evropske integracije (DEI) u BiH. U mišljenju o Pravilniku, koje je zatražio MVTEO, iz ove institucije su naveli kako usklađivanje sa EU nije bilo ni potrebno, jer ne postoji direktiva Unije koja nalaže članicama uvođenje sistema nacionalnog markiranja cjelokupnog tržišta.
Iako je mišljenje DEI-a o uvođenju markiranja u BiH afirmativno, u samom zaključku navedeno je kako je zapravo riječ o autonomnoj odluci BiH da primijeni ovaj mehanizam, jer evropski pravni okvir propisuje markiranje isključivo za goriva koja su oslobođena plaćanja akcize ili na koja se primjenjuje snižena stopa akciza.
U popratnoj dokumentaciji uz Pravilnik nije navedeno da li je ikada kontaktirano zvanično predstavništvo EU u BiH u vezi sa uvođenjem markiranja, a iz Delegacije EU do objave teksta nisu odgovorili na upit Detektora o tome da li je markiranje goriva u BiH usklađeno s legislativom Unije, kao ni da li je BiH zatražila mišljenje EU o uvođenju ovog procesa.
Na tehničke i sigurnosne probleme u ovom procesu upozoravaju već godinama i predstavnici naftnih kompanija iz BiH. Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata Federacije, najglasnije je upozoravao da je uvođenje markiranja bespotreban namet i opasan proces.
“Sada je to usvojeno i ne vrijedi mnogo govoriti. Ali moram reći da ranije mišljenje struke nije uvaženo niti u jednom segmentu, unatoč našim insistiranjima. I prave posljedice vidjet ćemo nakon što proces markiranja zaista počne”, dodao je Bošković.
Naveo je i to da bi ovaj postupak mogao dovesti do velikih zastoja na graničnim prelazima i energetske krize, na što upozoravaju već godinama. Također, ukazuje i kako je markiranje neprihvatljivo i sa sigurnosnog aspekta, jer je predviđeno da se gorivo markira na graničnim prelazima, što je u suprotnosti sa zakonima o zaštiti od požara i eksplozije.
“Dnevno imamo 300 cisterni na Bijači. Ako tome dodamo cisterne koje iz Ploča idu za Srbiju i Crnu Goru, taj broj je još veći. Svaka cisterna ima četiri do šest komora i to je između 1.200 i 1.800 komora za markiranje. Meni je nepoznato kako to neko može napraviti u 24 sata”, pojasnio je Bošković.
Ranije je navodio i kako sam Pravilnik o obaveznom označavanju goriva ima svoje manjkavosti, jer još uvijek nije pojašnjeno kako je planirano da budu markirane cisterne sa ekološkim donjim punjenjem ili željezničke isporuke pod visokim naponom, kao ni cijena procesa, koja još nije objavljena.
Pravilnik predviđa kako će cijene formirati organizacija koja će vršiti markiranje goriva, a pod troškovima se podrazumijevaju sam postupak markiranja i troškovi terenske kontrole, koje će snositi uvoznici. Cjenovnik usluga trebao bi biti određen uz saglasnost MVTEO-a, iz kojeg uvjeravaju kako će cijene markiranja biti uskoro objavljene u Službenom glasniku BiH.
“Primarni cilj sistema nije ostvarivanje prihoda, već suzbijanje nezakonite trgovine naftnim derivatima, povećanje sljedivosti goriva i jačanje nadzora nad tržištem”, zaključili su iz MVTEO-a.
Za sve one koji ne budu poštivali odredbe o markiranju goriva u BiH predviđene su kazne, pa bi tako sa 20.000 maraka trebali biti kažnjeni svi dobavljači koji ne izvrše markiranje, ne dozvole uzimanje uzoraka za analizu ili ako bude utvrđeno da njihovo gorivo ne sadrži propisanu koncentraciju markera. Osim dobavljača, kažnjeno će biti i odgovorno lice sa 5.000 maraka.
Ukoliko ovaj prekršaj bude jednom ponovljen, kazna će iznositi 40.000 maraka, a treće ponavljanje značilo bi oduzimanje dozvola za rad. Kazne od 20.000 maraka predviđene su i za organizaciju koja vrši markiranje, ukoliko izda netačan izvještaj o testiranju, ne izvrši markiranje ili izda potvrdu o markiranju bez da izvrši markiranje goriva.
Datum i vrijeme objave: 23.07.2026 – 08:00 sati
