Postoji jedno pitanje koje vam mozak postavlja svako jutro, mnogo prije nego što otvorite e-poštu, pročitate vijesti ili podignete slušalicu.
Ne čuješ ga. Ali vaš nervni sistem, oblikovan milionima godina evolucije, u prvim trenucima nakon buđenja procjenjuje jedno: jesam li siguran ili sam ugrožen?
Odgovor na to pitanje ne utiče samo na vaše raspoloženje. Utječe na pažnju, ukupnu energiju, donošenje odluka, produktivnost, pa čak i dugoročno zdravlje.
Zato način na koji započinjete dan može biti mnogo važniji nego što ste mislili do sada.
Ovako neurolog Karl Friston opisuje kako osoba zapravo neurološki funkcionira.
Vaš mozak ne “pali motor” već predviđa
Svi su već navikli da se jutro povezuje sa efikasnošću.
Probudi se. Provjerite poruke. Otvorite email. Pogledajte šta se desilo preko noći. Odgovorite na nekoliko hitnih poruka ili zadataka i tek tada započnite dan.
Ali upravo tu, prema mišljenju mnogih neuronaučnika, svi prave jednu od najvećih grešaka.
Profesor neurologije i psihijatrije Carl Friston, autor teorije da “mozak nije mašina koju treba uključiti, već dio vas koji procjenjuje šta će se dogoditi i priprema vas za to”, objašnjava da mozak neprestano pokušava da predvidi događaje kako bi što efikasnije reagirao na okolinu.
Drugim riječima, u prvih nekoliko minuta nakon buđenja vaš mozak prikuplja informacije na osnovu kojih procjenjuje kakav će biti dan. Ako je prva informacija koju dobije stres, hitne poruke, dramatični naslovi ili problemi drugih ljudi, vaš nervni sistem to može protumačiti kao signal da je svijet nepredvidiv i potencijalno opasan. Tada se povećava nivo kortizola, hormona stresa, pažnja se sužava, a mozak ulaže više energije u otkrivanje mogućih prijetnji nego u kreativno razmišljanje.
Možda ste i sami iskusili.
Probudite se potpuno mirno. Gledaš u svoj telefon. Dvadeset minuta kasnije osjećate se kao da ste cijeli život zakasnili. Objektivno, ništa se nije promijenilo. Ali vaš mozak radi.
Umor ne dolazi samo od posla
Jedno od zanimljivijih otkrića moderne neuronauke je da mentalni umor nije uzrokovan samo teškim radom. Mnogo energije trošite na neizvjesnost.
Mozak pokušava predvidjeti što će se dogoditi, procijeniti rizike, pronaći potencijalne probleme i pripremiti odgovore. Kada započnete dan informacijama koje stvaraju napetost ili osjećaj hitnosti, nervni sistem ostaje u stanju povećane budnosti. Na kraju se osjećate iscrpljeno, iako najvažniji dio dana još nije ni počeo.
Problem, dakle, možda nije u tome što vam nedostaje disciplina ili motivacija. Možda samo šaljete pogrešne signale svom mozgu svako jutro.
Šta mozgu zaista treba
Istraživanja o regulaciji nervnog sistema, posebno radovi profesora psihijatrije Stephena Porgesa, autora polivagalne teorije, pokazuju da ljudsko tijelo najbolje funkcionira kada se osjeća sigurno. Tek tada možete jasno razmišljati, učiti, donositi dobre odluke i povezati se s drugim ljudima.
Zato mnogi stručnjaci danas preporučuju da, prije nego što pustite svijetu da preuzme vašu pažnju, prvo posvetite nekoliko minuta sebi.
To nije luksuz. To je način da svom mozgu pošaljete poruku da ste stabilni, prisutni i da kontrolišete svoj dan.
Shutterstock.com
Prvih dvadesetak minuta mijenja se cijeli dan
Odmah nakon buđenja, mozak prolazi kroz vrlo specifičnu fazu. Hormoni se usklađuju, pažnja se postepeno pomera, a neuronske mreže se pripremaju za izazove koji su pred nama. Zato stručnjaci smatraju da su prve minute dana svojevrsno prilagođavanje internog operativnog sistema.
Ako ih ispunite haosom, vašem će mozgu biti lakše da ostane haotičan.
Ako ih ispunite žurbom, žurba će postati dominantan obrazac.
Ali ako ih ispunite mirom, jasnom namjerom i osjećajem prisutnosti, povećavate vjerovatnoću da ćete ostatak dana provesti s više fokusa i manje unutrašnje napetosti.
Pet navika koje preporučuje nauka
Iako se različite studije razlikuju po specifičnostima, nekoliko preporuka je uobičajeno.
Prekini. Priuštite si barem petnaestak minuta bez društvenih mreža, vijesti i e-pošte. Neka vaš mozak prvo čuje vaše misli, a tek onda druge.
Pomeri svoje telo. Lagano istezanje, nekoliko vježbi ili kratka šetnja šalju signal nervnom sistemu da ste aktivni i spremni. Čak i nekoliko minuta kretanja može pozitivno uticati na raspoloženje i pažnju.
Izađi na dnevnu svjetlost. neurobiolog Andrew Huberman sa Univerziteta Stanford često ističu da jutarnje prirodno svjetlo pomaže u regulaciji cirkadijalnog ritma, povećava budnost i doprinosi kvalitetnijem snu sljedeće noći.
Postavite jedan važan cilj. Umjesto dugačke liste obaveza, zapitajte se šta je danas zaista najvažnije. Mozak radi mnogo bolje kada ima jasan pravac.
Ostavite prostor za tišinu. Nekoliko minuta bez muzike, podcasta ili ekrana može vam pomoći da razbistrite um. U tišini ćete često naći odgovore koje ne možete čuti u buci.
Život ne menjaju veliki događaji
Većina ljudi čeka veliku promjenu u svom životu.
Novi posao.
Veća plata.
Više slobodnog vremena.
Psihologija i neuronauka podsjećaju sve da se život mnogo češće mijenja kroz male obrasce koji se ponavljaju svaki dan.
„Svako jutro je novi glas koji dajete osobi koja želite da postanete. Zato, možda, najvažnije pitanje koje sebi možete postaviti sutra nije šta morate da uradite, već:
Koju poruku želim poslati svom mozgu danas?
Jer način na koji započinjete jutro često određuje mnogo više od rasporeda u vašem kalendaru. Možda nećete moći da kontrolišete sve što se dešava tokom dana, ali možete izabrati da prvih nekoliko minuta učinite svojim. A ponekad je samo to dovoljno da se promijeni cijeli dan”, napisao je Karl Friston.
Naslovna fotografija – Shutterstock.com
