U novim geopolitičkim prilikama manje postaje važno kolika ste zemlja, u odnosu na to koliko ste sa svojim resursima potrebni drugima. Novi, i tek potpisani sporazum između Evropske Unije i Ukrajine, takozvani “Ukrajinski sporazum o dronovima”, potvrđuje to. Iz sporazuma je vidljivo da je Ukrajini neophodan evropski novac, kako bi nastavila svoj odbrambeni rat protiv Rusije, ali isto tako i da je zemljama EU, ili članicama NATO-a, neophodno ukrajinsko znanje o proizvodnji dronova, naročito sada kada SAD sve glasnije poručuje da bi mogle napustiti ovu vojnu alijansu ili u najboljem slučaju reducirati svoje učešće u njoj. Ukrajina je toliko unaprijedila znanje u proizvodnji dronova i kako ovo oružje funkcioniše, od ruske invazije na ovu zemlju (2022.godine), da je SAD-u i zemljama Zaljeva ove godine nudila svoju ekspertizu kako da se brane od iranskog napada dronovima na američke baze na njihovoj teritoriji.
Sporazum koji su 15.jula u Kijevu potpisali predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelensky trebao bi ubrzati razvoj i proizvodnju dronova sljedeće generacije i sistema za borbu protiv dronova, te ojačati Ukrajinsku i evropsku odbrambenu industriju i mogućnosti u godinama koje dolaze.
Pristupanje EDF-u i EDIP-u
Evropska komisija, također je najavila kako će Ukrajina moći učestvovati u dva EU mehanizma za odbrambenu industriju EDF (Evropski fond za odbranu) kojim se finansira zajedničko istraživanje i razvoj naoružanja i vojne opreme između zemalja EU, te EDIP-u (Program evropske odbrambene industrije), koji je noviji instrument čiji je cilj jačanje proizvodnih kapaciteta evropske odbrambene industrije i njeno povezivanje sa Ukrajinom, kako bi se dugoročno integrisala u evropski odbrambeni sistem.
Za ukrajinske kompanije ovo je velika vijest, budući da će im se otvoriti vrata zajedničkih projekata, finansijskih paketa, ali i saradnje s evropskim proizvođačima naoružanja.
Ukrajina na nedavno održanom samitu NATO-a u Ankari, možda nije bila tema broj 1 za stolom članica, ali je zato 13. jula na marginama samita “The Willing” u Parizu, formirana Evropska koalicija za raketni štit, koja je i dovela do ovog sporazuma. Zamišljeno je da u koaliciji voljnih budu zemlje koje su spremne vojno i finansijski podržati Ukrajinu, te zajednički razvijati sistem protivraketne odbrane koji bi štitio i Ukrajinu i zemlje članice.
Sporazum treba gledati i u finansijskom kontekstu i strategiji, a ona pokazuje da Evropa više ne želi samo davati novac Ukrajini da bi se branila, već iz tog novca proizvesti novu vrijednost (dronove, sisteme protiv dronova, a kasnije i projektile za protivraketnu odbranu), koja bi mogla koristiti i njoj samoj.
Kredit od 90 milijardi eura
Kako je ranije izviejstio Financial Times, Kijev je od Komisije dobio odricanje od dijela tranše od 6 milijardi eura od 90 milijardi eura kredita koji je Brisel odobrio za kupovinu komponenti za dronove iz Kine.
Kao dio novog partnerstva, Komisija je, nadograđujući se na kredit od 90 milijardi eura, dodijelila dodatnu milijardu eura – pored 3,9 milijardi eura isplaćenih 30. juna – Ukrajini za kupovinu i proizvodnju dronova. Sporazum ima za cilj pokretanje zajedničke proizvodnje dronova i protiv-dronskih sistema do kraja 2026. godine i proširenje saradnje na proizvodnju protivbalističkih raketa do 2028. godine.
Investicija se ne završava na odobrenim sredstvima, već Komisija najavljuje i novu isplatu dodatnih deset milijardi za finansiranje dodatnih dronova, raketa i borbenih aviona.
Da sve neće ostati na papiru, potvrđuje i već određeni datum, septembar, kada je zakazan prvi sastanak u Briselu na kojem će se okupiti svi zaslužni za ovaj sporazum, i kompanije koje će biti uključene u ovaj posao iz kojeg bi se trebala razviti ozbiljna industrija dronova.
Kada je počela ruska invazija na Ukrajinu, ova zemlja je na godišnjem nivou raspolagala kapacitetom od tek nekoliko hiljada dronova godišnje, dok je danas najveći proizvođač bespilotnih sistema na svijetu po obimu.
Kako je rasla proizvodnja dronova
Proizvodnja FPV dronova za samo dvije godine je (2024.godine) porasla na 2,2 miliona dronova, godinu kasnije proizvodilo ih se četiri miliona, dok je za ovu godinu plan, kako se moglo čuti od resornog ukrajinskog ministarstva, proizvesti više od sedam miliona dronova.
Prema nekim izvorima, procjenjuje se kako su u 2025.godini mjesečni kapaciteti proizvodnje FPV dronova iznosli 200.0000, što je izrazit skok u odnosu na samo jednu godinu prije, kada je mjesečni kapacitet iznosio 20.000 dronova.
Ono što je interesantno za ukrajinsku bazu proizvodnje, ona nema uporište u jednoj snažnoj kompaniji iza koje bi stajala država, čak 90 % ukupne proizvodnje FPV dronova otpada na privatni sektor.
Kako prenosi Georgetown, iza ovog nevjerovatnog rasta stoji snažna industrijska baza. Stotine novih kompanija ušlo je na tržišta odbrambene tehnologije, te prema riječima ministra za digitalnu transformaciju, od 2025. godine u Ukrajini posluje otprilike 500 proizvođača dronova, što je enorman rast, ako se uzme u obzir činjenica da je ova zemlja prije invazije imala samo sedam domaćih proizvođača.
Privatne firme
Ove firme nisu samo ostvarile napredak u broju proizvedenih dronova, već su smanjile i ukrajinsku ovisnost od uvoza komponenti od kojih se proizvode. Tako naprimjer, proizvođač dronova Vyriy nabavlja 70% svojih komponenti u Ukrajini, dok su izašli i sa informacijom kako su lansirali prvu seriju od 1.000 dronova u potpunosti izgrađenih od domaćih glavnih komponenti, uključujući okvire, kontrolere leta, ploče za inicijalizaciju, sisteme radio upravljanja, video predajnike, motore za opskrbu i termalne kamere.
Vlada je, piše Georgetown, 2022., pokrenula program “Army of Drones”, a zatim Brave1 – državnu platformu koja podržava startupove u odbrambenoj tehnologiji. Brave1 je od pokretanja 2023., izdao preko 8 miliona dolara u grantovima, a program trenutno okuplja 1.500 kompanija koje rade na 3.500 proizvoda.
