Brisel čeka reforme, a BiH ponovo ulazi u fazu amandmana

Šta je jučer napravio Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine – pravi iskorak na evropskom putu ili samo privid za Brisel? Dva zakona s evropskom oznakom prošla su jednu od najmanje tri nove stepenice. Prva, naredna i najteža bit će amandmanska faza, druga povratak u Predstavnički dom, a treća njihova primjena.

Sumorna je to bosanskohercegovačka realnost koja stišava evropski optimizam.

Dugo čekani i napola završeni. Tako evropski zakoni, na koje godinama čeka bh. pravosuđe, a mjesecima glasno poziva Brisel, i dalje lebde. Između političkih želja i mogućnosti. Preporuke integrisane, iako ne sve, resorni ministar zadovoljan. Više nije moglo, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine će biti manje zavisno.

Politički utjecaj na VSTV

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza (HDZ BiH) smatra da će novim zakonskim rješenjima biti smanjen politički utjecaj na Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine.

„Zapravo je skoro pa isključen politički utjecaj. U prijedlogu ovog zakona samo dva člana će imenovati, pod navodnicima, političko tijelo i to tako da ne mogu biti parlamentarci niti članovi Vijeća ministara, za razliku od drugih zemalja Evropske unije“, rekao je Bunoza.

Ono što bi godinama trebalo da bude bitno, tek sada bh. političarima postalo je hitno. Zato će hitno da reaguje i Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Načelno zadovoljni, ali zamjerki imaju, pa će ih poslati u roku od sedam dana.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine Sanin Bogunić kaže da postoji niz pitanja koja je potrebno dodatno urediti.

„Široka je lepeza stvari za koje smatramo da ih treba popraviti, od stupanja na dužnost, sudske zaštite u proceduri, negativnog izvještaja na što je Sud Bosne i Hercegovine ranije ukazao i tako dalje“, naveo je Bogunić.

Kritike stručne javnosti

A, dalje, upozorava struka, manjkavosti još ima.

Menadžer za zagovaranje i javne politike Transparency Internationala Bosne i Hercegovine Edo Kanlić smatra da određena pitanja ostaju otvorena.

„Imamo te minimalne etničke kvote koje ostaju, možemo slobodno reći, kao trajno rješenje jer je stavljeno u prijelaznim odredbama da su one tu do pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, što znamo da neće biti u neko skorije vrijeme“, rekao je Kanlić.

Dodaje da se i dalje ne rješavaju ključni problemi pravosuđa.

„I dalje ne govorimo o stručnosti, nezavisnosti, disciplinskoj odgovornosti, jer upravo su to rak-rane pravosudnog sistema koje smo imali u praksi proteklih 15-ak godina, a koje se ovim zakonom ne rješavaju“, istakao je Kanlić.

Amandmani kao nova prepreka

Zato slijede amandmani. No, pitanje je hoće li oni biti oružje za popravak ili alatka za dobro poznatu i u ovom Domu ustaljenu – blokadu.

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Radovan Kovačević (SNSD) poručuje da neće podržati zakon bez izmjena koje smatra važnim.

„Ja prvi nikada neću glasati za zakon konačno u drugom čitanju u kojem Apelaciono odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine neće biti u Banjoj Luci ili u nekom drugom mjestu u RS-a gdje mi u RS-u odredimo. Moram isto tako reći da na Zakon o VSTV-u i na Zakon o Sudu mi već imamo spreman veliki broj amandmana“, rekao je Kovačević.

Što je političarima sporno, za pravosuđe bilo bi dobro.

„Svjesni smo činjenice da parlamentarci u izbornoj godini pokušavaju izvući ono što je najbolje za njih. Neka se sami dogovore, ali mi nismo protiv toga da sjedište ostane u Sarajevu. Mislim da je to najbolje i tehničko i profesionalno rješenje“, kazao je Bogunić.

Evropske reforme pred izborima

Dogovor je sada već upitan, posebno što bi zakone mijenjali i oni koji su zvanični predlagači. Kampanja u jeku, pauza u začetku, a izbori na pragu.

Koliko je realno pomiriti nepomirljivo u 90. minuti i očekivati stvarne reforme prije novembra i novog evropskog izvještaja?

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović (SDA) smatra da se radi o pokušaju obmanjivanja institucija Evropske unije.

„Ovo je ustvari pokušaj zamajavanja institucija Evropske unije, ja to tako vidim“, rekao je Džaferović.

A i oni koji su vječiti optimisti i, kako za sebe kažu, promicatelji evropskih vrijednosti, polako gube nadu. 

Delegatkinja u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marina Pendeš (HDZ BiH) kazala je da način rasprave ne ulijeva mnogo optimizma.

„Iako baš nisam optimistica na način na koji se vodila rasprava“, rekla je Pendeš.

Upravo zbog tog načina i jesmo tu gdje smo. Jučerašnji pokušaj nije ni prvi, ni jedini da se evropski zakoni usvoje. Različite verzije, različitih predlagača u različitim domovima, a nijedna usaglašena. Pa, ostajemo deklarativno za Brisel, praktično miljama daleko. Ovim tempom još dugo.

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.