Neredovan menstrualni ciklus: Kada je znak za uzbunu?

Saznajte da li je neredovan menstrualni ciklus normalna pojava, a kada je vrijeme za brigu – i kada se treba obratiti ginekologu.

Mnoge žene nemaju menstruaciju koja dolazi tačno na vrijeme svakog mjeseca. Ponekad su manja odstupanja u ciklusu potpuno normalna, ali postoje situacije kada neredovne menstruacije ukazuju na zdravstvene probleme. Saznajte kada ne trebate brinuti, a kada bi trebalo potražiti pomoć ginekologa.

Šta je to redovan menstrualni ciklus?

Redovan menstrualni ciklus traje u prosjeku 28 dana, iako se normalnim smatra sve između 21 i 35 dana. Menstruacija obično traje od 3 do 7 dana. Povremena odstupanja od nekoliko dana ne bi trebala izazvati zabrinutost, osim ako se dešavaju često.

Šta uzrokuje neredovan menstrualni ciklus

Postoji mnogo faktora koji mogu utjecati na redovnost menstruacije:

1. Dob

Tokom adolescencije sasvim je uobičajeno da ciklus bude neredovan. To se dešava zbog hormonalnih oscilacija i promjena u tijelu koje mogu izazvati pomjeranja ciklusa za nekoliko dana. Također, do kašnjenja može doći i zbog izostanka ovulacije. Ovo se najčešće odnosi na djevojke kod kojih je ciklus tek počeo.

U perimenopauzi i menopauzi žene često primjećuju promjene u trajanju i učestalosti ciklusa, što je prirodan proces povezan s padom proizvodnje hormona.

2. Stres

Psihički stres i emocionalne tegobe mogu uzrokovati kašnjenje ili prerani početak menstruacije. Ukoliko je uzrok stres privremene prirode, ciklus se obično sam stabilizira.

3. Promjene tjelesne mase

Naglo mršavljenje ili debljanje može poremetiti ciklus, jer masno tkivo učestvuje u proizvodnji hormona koji reguliraju menstruaciju. Brz gubitak kilograma tijelo doživljava kao stres i može privremeno zaustaviti ovulaciju, što dovodi do izostanka menstruacije. S druge strane, naglo debljanje može poremetiti hormonsku ravnotežu, uzrokujući neredovnost ciklusa.

4. Intenzivna fizička aktivnost

Pretjerana fizička aktivnost, posebno kada je praćena slabim unosom kalorija, može izazvati amenoreju – izostanak menstruacije. Ovo je čest slučaj kod profesionalnih sportistkinja, ali i kod žena koje se intenzivno bave fitnesom. Tijelo tada prepoznaje fizički napor kao stres i smanjuje resurse usmjerene na reproduktivnu funkciju.

5. Promjena okruženja ili klime

Preseljenje, putovanja kroz različite vremenske zone ili promjene klime mogu privremeno poremetiti ciklus. Letovi preko više vremenskih zona, sezonske promjene i adaptacija na novu sredinu mogu uticati na biološki sat tijela. Ova vrsta poremećaja najčešće se sama normalizuje nakon perioda prilagođavanja.

6. Upotreba lijekova

Određeni lijekovi, posebno hormonska kontracepcija, mogu utjecati na menstrualni ciklus. Prekid uzimanja kombinovanih oralnih kontraceptiva može izazvati privremeno kašnjenje menstruacije dok se tijelo ne prilagodi.

Lijekovi poput antidepresiva ili preparata za liječenje štitne žlijezde također mogu imati uticaj na ciklus.

Kada kašnjenje nije normalno?

Hormonski disbalans

Poremećaji u radu štitne žlijezde, nadbubrežnih žlijezda ili jajnika mogu narušiti redovnost ciklusa.

• Štitna žlijezda proizvodi hormone koji regulišu metabolizam, a njeni poremećaji mogu uticati na menstruaciju. Hipofunkcija (smanjena aktivnost) štitne žlijezde često je povezana s obilnim i dugotrajnim krvarenjima, dok hiperfunkcija (povećana aktivnost) može uzrokovati rijetke i oskudne menstruacije.

• Nadbubrežne žlijezde proizvode kortizol i druge steroidne hormone, a njihov disbalans također može uticati na menstrualni ciklus.

Sindrom policističnih jajnika (PCOS)

Ovo endokrino oboljenje karakteriše izostanak ovulacije i hormonski disbalans. Glavni simptomi PCOS-a su neredovne menstruacije, povećana proizvodnja androgena (muških spolnih hormona), pojava akni, pojačana maljavost na licu i tijelu, povećanje tjelesne mase, otežano mršavljenje i pogoršanje stanja kože.

Infekcije reproduktivnih organa

Upalni procesi u području maternice i jajnika mogu poremetiti ciklus. Infekcije poput vaginitisa ili endometritisa izazivaju upale koje utiču na normalno funkcionisanje ciklusa.

Bakterijske infekcije često su praćene bolovima u donjem dijelu stomaka, neprijatnim iscjedcima i povišenom temperaturom. U prisustvu ovih simptoma važno je odmah se obratiti ljekaru radi dijagnoze i liječenja.

Kada je potrebno obratiti se ginekologu?

Obavezno se posavjetujte s ljekarom ako primijetite:

• Česta kašnjenja ili potpuni izostanak menstruacije. Ako menstruacija izostane duže od tri mjeseca zaredom, potrebno je posjetiti ginekologa.

• Vrlo kratke ili veoma duge razmake između menstruacija. Razlika od 10 ili više dana između ciklusa može ukazivati na hormonski disbalans.

• Pretjerano obilna ili vrlo oskudna krvarenja. Promjene u količini menstrualnog krvarenja također zahtijevaju pažnju stručnjaka.

• Jaki menstrualni bolovi. Intenzivan bol praćen slabošću i vrtoglavicom može ukazivati na zdravstveni problem.

• Neprijatan miris ili neuobičajen izgled iscjetka. Svaka sumnjiva promjena treba biti razlog za pregled.

Neredovan menstrualni ciklus: Dijagnostika i liječenje

U slučaju sumnje na zdravstveni poremećaj, ljekar će provesti detaljnu dijagnostiku, koja uključuje:

• Laboratorijske analize hormona u krvi,
• Ultrazvuk karličnih organa,
• Po potrebi, konsultaciju endokrinologa.

Terapija se određuje individualno i može uključivati promjene načina života, farmakološko liječenje ili u određenim slučajevima hiruršku intervenciju.

Naslovna fotografija: Pexels/cottonbro studio