U prestižnom znanstvenom časopisu Nature Astronomy objavljeno je novo astronomsko otkriće koje bi moglo ponuditi nove teorije o tome kako je nastao život na Zemlji. Naime, međunarodni tim znanstvenika predvođen istraživačicom Izaskun Jiménez-Serra iz španjolskog Centra za astrobiologiju identificirao je eritrulozu, prvi šećer ikada izravno detektiran u međuzvjezdanom mediju. Taj je spoj na Zemlji poznat kao sastojak malina i proizvoda za samotamnjenje. Riječ je o monosaharidu, tj. jednostavnom keto-šećeru s četiri ugljikova atoma, formule C4H8O4.
Otkriće je locirano u molekularnom oblaku u neposrednoj blizini središta naše galaksije, Mliječne staze. Znanstvenici su do ovog povijesnog rezultata došli koristeći iznimno osjetljiva, širokopojasna spektroskopska mjerenja provedena pomoću 40-metarskog radioteleskopa Yebes u Španjolskoj te 30-metarskog teleskopa Instituta za milimetarsku radioastronomiju (IRAM).
Prvi međuzvjezdani šećer
Tijekom istraživanja identificirano je 12 spektralnih linija koje se točno podudaraju s laboratorijskim spektrom eritruloze. Rezultati su iznenadili astrokemičare jer se pokazalo da je ovaj šećer s četiri ugljikova atoma najmanje osam puta zastupljeniji od sličnih šećera s tri ugljikova atoma, koji uopće nisu detektirani u istoj regiji svemira.
“Ovaj je nalaz bio neočekivan jer je prevladavajuće mišljenje u astrokemiji da međuzvjezdane molekule rastu sekvencijalnim dodavanjem atoma ugljika”, objasnila je glavna autorica studije. Umjesto tog modela, tim je otkrio da eritruloza može nastati unutar međuzvjezdanog leda spajanjem jednostavnijih alkohola i aldehida koji sadrže dva ugljikova atoma. Može nastati, primjerice, spajanjem dvaju organskih spojeva, glikolaldehida i etilen glikola, na mikroskopskim česticama prašine. Tim spojevima neki dijelovi svemira obiluju, a reakcije se tamo odvijaju unatoč ekstremno niskim temperaturama.
Transportiran na Zemlju
Znanstvenici su na temelju izmjerene zastupljenosti ovog šećera u molekularnom oblaku procijenili potencijalne količine koje su mogle dospjeti na naš planet. Prema njihovim izračunima, između 0,5 i 50 milijuna tona ovog šećera moglo je pasti na površinu Zemlje tijekom razdoblja Kasnog teškog bombardiranja, koje se dogodilo prije otprilike 4,1 do 3,8 milijardi godina.
Prisutnost eritruloze u svemiru tako pruža alternativni izvor šećera koji su mogli izravno pridonijeti pojavi prvih metaboličkih procesa i procesa replikacije u ranoj fazi razvoja Zemlje. Ovo otkriće je, kažu znanstvenici, iznimno uzbudljivo jer otvara realnu mogućnost da se u svemiru otkriju i složeni šećeri poput riboze, koja čini okosnicu RNA, kao i ostale molekule ključne za nastanak života.
Datum i vrijeme objave: 15.07.2026 – 08:42 sati
